Sve više građana smatra da su imali koristi od ključnih politika Unije, a dvije trećine Europljana zalaže se za snažnu Uniju kad je riječ o trgovini. Većina Europljana ima pozitivno mišljenje o EU-u, a udio građana koji misle da njihov glas nešto znači nije bio viši od 2004. To su neki od najvažnijih rezultata najnovijeg standardnog Eurobarometra provedenog od 17. do 28. ožujka.

Prema nedavno objavljenim rezultatima novog Eurobarometra većina Europljana smatra da je gospodarsko stanje dobro te optimistično gleda na budućnost. Povjerenje u Uniju raste, a potpora ekonomskoj i monetarnoj uniji veća je nego ikad.

1. Optimizam u pogledu gospodarstva i velika potpora euru

Europljani i dalje imaju pozitivno mišljenje o stanju europskog gospodarstva (50 %, +2 postotna boda od jeseni 2017. u odnosu na 37 %, -2 boda s negativnom percepcijom) – to je najviši rezultat od 2007. U 25 država članica većina ispitanika smatra da europsko gospodarstvo trenutačno dobro stoji (u jesen 2017. bilo ih je 23). Od jeseni 2017. pozitivna percepcija jača u 21 državi članici.

Prvi put od proljeća 2007. pozitivno mišljenje o stanju nacionalnog gospodarstva (49 %, +1) nadvladalo je negativno mišljenje (47 %, -2). Od jeseni 2017. pozitivan stav o gospodarstvu proširio se u 18 država članica, ponajviše u Portugalu (43 %, +10), Irskoj (79 %, +7), Finskoj (77%, +6) i Litvi (38 %, +6). Percepcija se razlikuje u državama članicama. Na primjer, 93 % ispitanika u Nizozemskoj i Luksemburgu smatra da je stanje nacionalnog gospodarstva dobro, a u Grčkoj tek njih 2 %.

Potpora ekonomskoj i monetarnoj uniji i euru i dalje je rekordno visoka te tri četvrtine ispitanika (74 %) u europodručju podupire jedinstvenu valutu EU-a.

2. Povjerenje u Europsku uniju u porastu

Povjerenje u EU poraslo je na 42 % (+1) te je na najvišoj razini od jeseni 2010. U 15 država članica većina ispitanika vjeruje u EU. Povjerenje je najveće u Litvi (66 %), Portugalu i Danskoj (57 % u obje zemlje) te Luksemburgu i Bugarskoj (56 %). Od jeseni 2017. povjerenje u EU jača u 19 zemalja, posebice u Portugalu (57 %, +6 postotnih bodova) i Sloveniji (44 %, +6), a slabi u šest zemalja, naročito u Belgiji (47 %, -6), Mađarskoj (44 %, -5) i Slovačkoj (44 %, -4).

40 % Europljana ima pozitivno mišljenje o EU-u (37 % ima neutralno mišljenje, a samo 21 % negativno). Pozitivno mišljenje imaju građani 15 država članica, s najvećim postotkom u Irskoj (64 %), Bugarskoj i Portugalu (56 % u obje zemlje) te Luksemburgu (54 %).

Povjerenje u EU i dalje je veće od povjerenja u nacionalne vlade ili parlamente. 42 % Europljana vjeruje Europskoj uniji, a 34 % njih nacionalnim parlamentima i nacionalnim vladama.

Većina Europljana s optimizmom gleda na budućnost EU-a (58 %, +1). To vrijedi za sve države članice, osim za Grčku (gdje je unatoč porastu od 5 postotnih bodova kad je riječ o optimizmu 53 % ispitanika „pesimistično”, a 42 % „optimistično”) i Ujedinjenu Kraljevinu (48 % u odnosu na 43 %). Optimizam je najveći u Irskoj (84 %), Portugalu (71 %), Luksemburgu (71 %) te Malti, Litvi i Danskoj (70 % u sve tri zemlje). Francuska (48 %) te Cipar i Italija (54 % u obje zemlje) na dnu su tog popisa.

Za 58 % Europljana najbolje je ostvarenje EU-a „slobodno kretanje ljudi, robe i usluga unutar EU-a”, a „mir među državama članicama EU-a” za njih 54 %. Na koncu, 70 % Europljana smatra se građanima EU-a. Prvi put od proljeća 2010. to stajalište dijeli većina ispitanika u svim državama članicama.

3. Europljane najviše brinu migracije i terorizam

Imigracija je glavni izazov s kojim se Unija trenutačno suočava (38 %, -1). Drugi je terorizam (29 %, -9), koji izaziva puno veću zabrinutost od gospodarskog stanja (18 %, +1), stanja javnih financija država članica (17 %, +1) i nezaposlenosti (14 %, +1).

Na nacionalnoj razini glavni su uzroci zabrinutosti i dalje nezaposlenost (25 %, nepromijenjeno), zdravlje i socijalna sigurnost (23 %, +3) i imigracija (21 %, -1). Zdravlje i socijalna sigurnost ponovno su visoko na popisu te su od proljeća 2007. prvi put na drugome mjestu.

4. Europljani vide koristi od politika Unije i njezinih postignuća

U usporedbi s proljećem 2014. više građana smatra da su imali koristi od ključnih inicijativa Unije kao što su nepostojanje ili smanjenje graničnih kontrola pri odlasku u inozemstvo (53 %, +1), jeftiniji pozivi mobilnim telefonima u drugoj zemlji EU-a (48 %, +14), veća potrošačka prava prilikom kupnje proizvoda ili usluga u drugoj zemlji EU-a (37 %, +13) ili veća prava putnika u zračnom prometu (34 %, +12).

Osim toga, vidljiva je snažna potpora prioritetima Komisije. 82 % ispitanika (+1) zagovara slobodno kretanje, a 75 % (kao i dosad) zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku. Prvi se put građane pitalo o njihovu viđenju trgovinske politike EU-a te je većina od 71 % ispitanika dala svoju potporu.

Kontekst

„Standardni Eurobarometar - proljeće 2018.” (EB 89) proveden je putem pojedinačnih intervjua održanih od 17. do 28. ožujka 2018. Ispitano je ukupno 33 130 osoba u državama članicama EU-a i državama kandidatkinjama.

Više info: OVDJE