Komisija koristi ovu priliku kako bi ugradila zelenu i digitalnu tranziciju u samu srž politika mladih i zapošljavanja. U okviru instrumenta NextGenerationEU i budućeg proračuna EU-a Komisija je već predložila znatne mogućnosti financiranja zapošljavanja mladih, a sada je na državama članicama da ih iskoriste. U potporu za zapošljavanje mladih trebalo bi uložiti najmanje 22 milijarde eura.

Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis izjavio je: Danas, u doba krize, važnije je no ikad pomoći sljedećoj generaciji Europljana da rade i napreduju. Predlažemo jasne i konkretne korake kako bi mladi dobili poslovne prilike koje zaslužuju. U današnjim prijedlozima pojašnjavamo i koja su sredstva EU-a dostupna državama članicama za povećanje zaposlenosti među mladima. Ulaganjem u mlade sada stvaramo konkurentno, otporno i uključivo tržište rada sutrašnjice.

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, rekao je: Sad je pravo vrijeme za provođenje neophodne reforme potpora za mlade. Naša je obveza milijunima mladih s diplomom koji traže prvi posao osigurati svu moguću potporu. Naši mladi zaslužuju najbolje prilike kako bi mogli razviti svoj puni potencijal.

Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju

Paket potpora za zapošljavanje mladih temelji se na četirima područjima koja zajedno omogućuju lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju:

• EU je pokrenuo Garanciju za mlade 2013. i od tada je olakšao prelazak u svijet rada za oko 24 milijuna mladih. Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o lakšem prelasku u svijet rada jača se Garancija za mlade i pojačava pomoć ranjivim mladim osobama u dobi od 15 do 29 godina u cijelom EU-u. U Preporuci se ponavlja jamstvo da će dobiti ponudu za posao, obrazovanje, naukovanje ili osposobljavanje u roku od četiri mjeseca ako se prijave za Garanciju za mlade. Program za lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju bit će uključiviji kako bi se izbjegli svi oblici diskriminacije i obuhvatio širi spektar ranjivih skupina, kao što su mladi pripadnici rasnih i etničkih manjina, mladi s invaliditetom ili mladi iz ruralnih, udaljenih ili siromašnih urbanih područja. Njime će se odgovarati na potrebe poduzeća i osiguravati razvoj potrebnih vještina, naročito za zelenu i digitalnu tranziciju, i pokretanje kratkih pripremnih tečajeva te će se omogućiti i prilagođeno savjetovanje, usmjeravanje i mentorstvo.
• Cilj je Komisijina prijedloga preporuke Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju da ono postane modernije, privlačnije, fleksibilnije te prikladnije za digitalno i zeleno gospodarstvo. Prilagodljivije strukovno obrazovanje i osposobljavanje usmjereno na polaznike pripremit će mlade na prvo radno mjesto, većem broju odraslih dati priliku da unaprijede ili promijene karijeru, a pružateljima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja omogućit će da postanu centri strukovne izvrsnosti u kojima se podržava raznolikost i uključivost.
• Naukovanje je dobilo novi zamah, što će pogodovati poslodavcima i mladima, a u brojnim sektorima povećat će se broj kvalificiranih radnika. U okviru Europskog saveza za naukovanje nudi se više od 900 000 prilika za naukovanje. U svojem novom obliku, Savez će promicati suradnju na nacionalnoj razini te podržavati MSP-ove i veću uključenost socijalnih partnera – sindikata i organizacija poslodavaca – kako bi oni koji danas počnu s naukovanjem za nekoliko godina bili kvalificirani radnici.
• Druge mjere za potporu zapošljavanju mladih uključuju, kratkoročno gledano, poticaje za zapošljavanje i novoosnovana poduzeća te, srednjoročno gledano, izgradnju kapaciteta, mreža mladih poduzetnika i centara za osposobljavanje među poduzećima.

Dodatne informacije o tim mjerama dostupne su u pitanjima i odgovorima.

Komisija poziva države članice da iskoriste znatna financijska sredstva dostupna u okviru instrumenta NextGenerationEU i budućeg proračuna EU-a i povećaju potporu za zapošljavanje mladih. EU može, primjerice, pomoći u financiranju:

• bespovratnih sredstava za novoosnovana poduzeća i zajmova za mlade poduzetnike, programe mentorstva i poduzetničke inkubatore
• bonusa za MSP-ove koji zapošljavaju naučnike
• osposobljavanja za stjecanje novih vještina potrebnih na tržištu rada
• izgradnje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje
• osposobljavanja u području upravljanja karijerom u formalnom obrazovanju
• ulaganja u infrastrukturu i tehnologije digitalnog učenja.

Kontekst

Nakon globalne financijske krize 2008. nezaposlenost mladih porasla je sa 16 % 2008. na čak 24,4 % 2013. Nezaposlenost među mladima u međuvremenu se smanjila i prije pandemije dosegnula svoju najnižu razinu od 14,9 %, no i dalje je bila dvostruko veća od opće nezaposlenosti. Prema najnovijim podacima, u travnju 2020. nezaposlenost mladih u cijelom EU-u bila je 15,4 %, a mnogi se boje da će se ta brojka uskoro znatno povećati.

EU državama članicama na raspolaganje stavlja znatna sredstva za provedbu reformi na temelju danas predstavljenih inicijativa. Europski socijalni fond plus bit će ključni izvor financijskih sredstava za provedbu mjera potpore za zapošljavanje mladih. Iz Mehanizma za oporavak i otpornost i inicijative REACT-EU, koji su dio Europskog plana oporavka, pružit će se dodatna financijska potpora za zapošljavanje mladih.

Više informacija dostupno je ovdje.