Kako što bolje iskoristiti europska sredstva koja su na raspolaganju hrvatskim obrazovnim ustanovama, na koji način povezati sustave obrazovanja s potrebama tržišta rada te omogućiti podizanje studentskog standarda - to su samo neke od tema o kojima se raspravljalo na panelu Mladi i budućnost obrazovanja koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Puli.

Pula, 7. rujna - Kako što bolje iskoristiti europska sredstva koja su na raspolaganju hrvatskim obrazovnim ustanovama, na koji način povezati sustave obrazovanja s potrebama tržišta rada te omogućiti podizanje studentskog standarda - to su samo neke od tema o kojima se raspravljalo na panelu Mladi i budućnost obrazovanja koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Puli. Raspravu je otvorila voditeljica Ureda Violeta Simeonova Staničić, a sudjelovali su zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ, EPP),  zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego (IDS, Renew Europe),   predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković, prorektorica Sveučilišta u Puli Mirjana Radetić-Paić te diplomirana pedagoginja Sveučilišta u Puli Ines Pruginić. Uvodne govore održali su gradonačelnik Pule Filip Zoričić i istarski župan Boris Miletić.

Voditeljica Ureda EP-a u Hrvatskoj Simeonova Staničić istaknula je kako je panel Mladi i budućnosti obrazovanja dio aktivnosti koje se održavaju u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe čiji je cilj omogućiti građankama i građanima iznošenje ideja za buduće politike EU-a. „Europske institucije - Europski parlament, Vijeće i Europska komisija - predani su slušanju javnosti kako bi, prema dobivenim preporukama mogli poduzeti daljnje korake na reformi EU-a“.

Zastupnica Glavak kazala je kako bi proces Konferencije o budućnosti Europe naročito trebali iskoristiti mladi te ih je pozvala da se registriraju na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije i daju svoje primjedbe i prijedloge o temama koje ih najviše interesiraju. Osvrnula se i na povezanost obrazovanja i tržišta rada te je upozorila da je ulaganje u digitalne vještine ključno kako bi nove generacije mogle pronaći svoje poslove budućnosti u desetljeću digitalne i zelene transformacije.

Zastupnik Flego također je govorio o digitalnoj  tranziciji te je ustvrdio kako prolazimo kroz četvrtu industrijsku revoluciju koja utječe na sve segmente života, rada, te društva u cjelini. Spomenuo je ideju širenja bolonjskog procesa na srednjoškolsko obrazovanje kako bi u svim članicama EU-a mladi imali izjednačene prilike i slične razine znanja.

Predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Bedeković govorila je o važnosti mobilnosti u sustavu obrazovanja. Rekla je kako u Hrvatskoj stopa sudjelovanja u programu Erasmus još uvijek niža od prosjeka u EU-u. Ocijenila je da je to djelomično vezano uz financijske razloge i činjenicu da potpora koja se odobrava pokriva samo jedan dio troškova boravka studenata u inozemstvu. Upravo zato, pojasnila je Bedeković, resorno ministarstvo je proširilo kategorije studenata koji imaju pravo na poseban dodatak na potporu.

Prorektorica Sveučilišta u Puli Radetić-Paić predstavila je iskustva Sveučilišta u sudjelovanju u EU programima te istaknula kako se u proteklih pet godina korištenje EU fondova intenziviralo, posebno na području infrastrukture gdje je gotova svaka prijava bila uspješna. Diplomirana pedagoginja Ines Pruginić osvrnula se pak na izazove koje je sustavu obrazovanja nametnula pandemija bolesti Covid-19 te je zaključila kako su se profesori Sveučilišta u Puli uspješno prilagodili, unatoč svim poteškoćama.

Uvodne govore na panelu održali su gradonačelnik Pule Filip Zoričić i istarski župan Boris Miletić. Gradonačelnik je mladima poručio da obrazovanje, kultura i sport mogu mijenjati svijet te obrazovanje treba biti „nadpolitička tema“. Župan Miletić je govorio o potrebi većeg ulaganja u znanje i znanost, među ostalim i kako bi se zaustavio odlazak mladih iz Hrvatske.

Snimku panela možete pogledati na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Kontekst

U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova, a prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga koji će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije. Prije Pule i panela o budućnosti obrazovanja, u Dubrovniku je u suradnji s tamošnjim sveučilištem održana rasprava o održivom turizmu, a u Rijeci u partnerstvu s riječkim sveučilištem rasprava o budućnosti kulture. Do kraja godine slijede tematske rasprave o Sredozemlju i migracijama (Zadar), IT industriji (Osijek), medijima (Čakovec), poduzetništvu (Varaždin), budućnosti rada i digitalnim nomadima (Split), javnom zdravlju (Zagreb) te održivoj poljoprivredi (Slavonski Brod).

Konferencija o budućnosti Europe

Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma  na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, predviđeno je da građani sudjeluju u radu plenarne skupštine u kojoj je za njih rezervirano 108 mjesta. Jednaki broj namijenjen je predstavnicima nacionalnih parlamenata te eurozastupnicima. U radu plenarne skupštine sudjeluju još predstavnici Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog  društva.

Više info: www.europarl.europa.eu/croatia