Gospodarski rast u Europskoj uniji veći je od dva posto, imamo najmanju nezaposlenost u zadnjih devet godina i 235 milijuna zaposlenih osoba. Brojke dodatno pokazuju da je povjerenje građana u Uniju na najvišoj razini od 2010. godine, a 68 posto Europljana smatra se stanovnicima Unije, što je najviši postotak ikada. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru pred Europskim parlamentom stoga je s punim pravom izjavio da je sada pravi trenutak za izgradnju ujedinjenije, snažnije i demokratskije Europu do 2025. godine.

S riječi na djela

Komisija je u tom smjeru već krenula kada je predstavila Bijelu knjigu o budućnosti naše Unije i potaknula raspravu o toj temi koja sada traje već nekoliko mjeseci. Juncker je u svom govoru iznio svoju viziju buduće Unije, utemeljene na načelima slobode, jednakosti i vladavine prava. Pri tome je bio vrlo konkretan te naveo jasne primjere svog viđenja Europe budućnosti: Unija koja štiti, osnažuje i brani;

Unija u kojoj ne postoje radnici druge klase, dvostruki standardi u prehrambenom sektoru, automobilska industrija koja obmanjuje potrošače. Unija koja za svaku državu članicu osigurava optimalan okvir za dostizanje svojih europskih ciljeva, kao što su ulazak u europodručje i schengenski prostor, ali i jačanje našeg jedinstvenog digitalnog tržišta i bankovne unije.

Pred Parlament je iznio Komisijin prijedlog najvažnijih inicijativa, posebno istaknuvši trgovinu, industriju, klimatske promjene, zaštitu u digitalnom dobu, Europske snage solidarnosti i migracije. Pa i to da bi Unijom trebao upravljati samo jedan predsjednik radi učinkovitijeg funkcioniranja, a predložio je i uvođenje funkcije europskog ministra gospodarstva i financija.

 Ravnomjerno jačanje svih članica

Hodogram inicijativâ smješten je u vremenski okvir od 16 mjeseci jer je toliko preostalo za provedbu svih Komisijinih planova u ovom mandatu. U tom roku dogodit će se presedan za Uniju: 29. ožujka 2019. godine prvi put jedna država napušta Uniju, a samo nekoliko tjedana poslije toga održat će se i tradicionalni izbori za Europski parlament, a zatim i odlučivanje o novoj Komisiji.

Stoga je ovaj govor možda bio i jedan od Junckerovih najvažnijih s pozicije predsjednika Komisije, a snagom emocija prema ujedinjenoj Europi pokušao je uvjeriti predstavnike svake države članice u njihovu ravnopravnost i potrebu za ravnomjernim jačanjem na korist svakog građanina Unije.

Svaku svoju predloženu promjenu predsjednik Komisije stavio je i u vrijednosni kontekst jer je, kako je rekao, za njega Unija uvijek bila više od jedinstvenog tržišta, eura i sličnih formalnih međudržavnih poveznica. Između ostalog, to znači da moramo promijeniti način razmišljanja. Pokazati više međusobnog uvažavanja. Tako da kompromisi postanu umijeće premošćivanja razlika.

Za tako važan obrazac ponašanja koji mora funkcionirati na svakodnevnoj društvenoj i političkoj razini Juncker je naveo primjer ulaska Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor. Naime, odluka o pristupanju zoni slobodnog kretanja značit će jačanje vanjskih granica jer, primjerice, samo Hrvatska ima više od tisuću kilometara rubnog prostora Unije. Uz tehničke uvjete koje kao država članica Hrvatska naravno mora ispuniti, Juncker je pozvao zastupnike u Europskom parlamentu da u duhu veće uključivosti i ujedinjenja razmotre zahtjev Hrvatske za ulazak u schengenski prostor.

Spremno dočekati 2019.

To je samo jedan od primjera načina na koji treba razmišljati kako bismo izgradili Uniju koja štiti, osnažuje i brani. Jer građani Europe svoj su optimizam već pokazali i na primjerima nekoliko izbora u većim državama članicama na kojima su izabrali proeuropske predstavnike. Osam milijuna novih radnih mjesta isto tako potvrđuje da naša Unija može izgraditi društvo koje potiče gospodarski rast, uz ostalo i putem podrške od 225 milijardi eura iz Plana ulaganja za Europu.

No Komisija će isto tako nastaviti jačati Uniju, bez obzira na to govorimo li o obrani od terorizma ili jačanju povjerenja građana da mogu mirno uživati u socijalnim pravima ili mirovinama. Komisija ima snage ispuniti zacrtani plan i spremno dočekati proljeće 2019. godine.

Pozitivno okruženje u Uniji svakako nam daje vjetar u jedra, ali na cilj ćemo stići samo uz podršku institucija Unije i država članica.

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Više saznajte: OVDJE