Danas objavljeni rezultati Eurobarometra pokazuju da po prvi put većina Europljana smatra da njihov glas ima težinu u EU-u. Povećao se broj Europljana s pozitivnim mišljenjem o EU-u. Potpora ekonomskoj i monetarnoj uniji i euru i dalje je visoka, a posebno u europodručju, u kojem je dosegla rekordnu razinu.

U nastavku su neki od najvažnijih rezultata iz najnovijeg standardnog Eurobarometra, koji je proveden u razdoblju od 8. do 22. studenoga i danas objavljen.

1. Porast pozitivnih političkih pokazatelja

Prvi put otkad je ovo pitanje postavljeno većina se Europljana slaže da je “njihov glas važan u EU-u” (49 %, +4 postotna boda u odnosu na proljeće 2018.). S tim se ne slaže 47 % ispitanika (–2 postotna boda u odnosu na proljeće 2018.), a 4 % (–2 postotna boda) odgovorilo je “ne znam”. U 16 država članica većina se ispitanika slaže da je njihov glas važan u EU-u, pri čemu su najviši rezultati zabilježeni u Danskoj (73 %), Švedskoj (71 %) i Njemačkoj (70 %).

43 % Europljana ima pozitivan dojam o EU-u (+3 postotna boda u odnosu na proljeće 2018.), što je najbolji rezultat još od jeseni 2009. Neutralan dojam o EU-u ima više od trećine ispitanika (36 %, –1 u odnosu na proljeće 2018.), a negativan dojam petina (20 %, –1). 1 % ispitanika nije iskazao mišljenje o ovom pitanju ili ga nema. Od posljednjeg standardnog Eurobarometra, provedenog u proljeće 2018., udio ispitanika s pozitivnim dojmom o EU-u povećao se u 17 država članica. Najveći porast utvrđen je u Švedskoj (53 %, +11), Španjolskoj (43 %, +10) i Ujedinjenoj Kraljevini (43 %, +9).

Povjerenje u EU postojano je na 42 %, što je najviša razina od jeseni 2010. Povjerenje prevladava u 17 država članica (15 u odnosu na proljeće 2018.), a najviši rezultati zabilježeni su u Litvi (65 %), Danskoj (60 %) i Švedskoj (59 %). Povjerenje u EU i dalje je veće od povjerenja u nacionalne vlade ili parlamente. Europskoj uniji vjeruje 42 % Europljana, a svojim nacionalnim parlamentima i vladama vjeruje ih 35 % (obje su se vrijednosti promijenile za +1 u odnosu na proljeće 2018.).

2. Osjećaj pripadanja građanima EU-a i potpora slobodnom kretanju prisutni u svim državama članicama EU-a

U svih 28 država članica većina se ispitanika osjeća građanima EU-a: 71 % na razini EU-a (+1 postotni bod u odnosu na proljeće 2018.). Gledajući rezultate po nacijama, raspon ovog pokazatelja kreće se od 89 % u Luksemburgu do 51 % u Bugarskoj.

Velika većina ispitanika podupire „slobodno kretanje građana EU-a” (83 %, +1 postotni bod u odnosu na proljeće 2018.). To stajalište dijeli više od dvije trećine ispitanika u svakoj državi članici EU-a.

3. Potvrda jake potpore euru

Proteklo je 20 godina od uvođenja jedinstvene valute, a potpora ekonomskoj i monetarnoj uniji i euru i dalje je rekordno visoka, s tri četvrtine ispitanika (75 %, +1 postotni bod) iz europodručja koji su za jedinstvenu valutu EU-a.

Većina građana EU-a (49 %) smatra da je stanje europskog gospodarstva „dobro”, što je malo manje u odnosu na proljeće 2018. (–1 postotni bod). 38 % ispitanika smatra da je stanje „loše” (+1). 13 % nema mišljenje.

Pozitivnih mišljenja o stanju vlastitog nacionalnog gospodarstva i dalje je više (49 %) od negativnih (48 %, +1), ali razlika je samo jedan postotni bod. Većina ispitanika u 16 država članica (u 14 u proljeće 2018.) rekla je da je stanje nacionalnog gospodarstva dobro. To je mišljenje najzastupljenije u Malti (95 %), Luksemburgu (91 %) i Nizozemskoj (91 %), a vrlo je prisutno i u Danskoj (88 %), Njemačkoj (88 %), Švedskoj (88 %) i Austriji (81 %). Najniži udjeli pozitivnog mišljenja zabilježeni su u Grčkoj (6 %), Hrvatskoj (16 %), Španjolskoj (18 %) i Bugarskoj (18 %).

4. Europljani još uvijek najzabrinutiji zbog migracija i terorizma

I dalje se smatra da je imigracija, koju je spomenulo 40 % ispitanika (+2 postotna boda u odnosu na proljeće 2018.), glavno otvoreno pitanje na razini EU-a. Ta je tema navedena dvostruko češće od terorizma (20 %), koji je i dalje drugi najvažniji razlog za zabrinutost, iako je prisutan pad (–9 postotnih bodova u odnosu na proljeće 2018.). Stanje javnih financija država članica na trećem je mjestu (19 %, +2): ovo se pitanje po prvi put od jeseni 2014. pojavilo među tri najvažnija, izguravši gospodarsko stanje na četvrto mjesto (18 %, nema promjene), što je pak prvi put od jeseni 2010. Klimatske promjene najvažnija su tema za 16 % ispitanika, koja je zauzela peto mjesto zahvaljujući promjeni od +5 postotnih bodova.

Iako je stopa nezaposlenosti na šestom mjestu na europskoj razini (13 %, najniža razina pokazatelja od 2010.), na nacionalnoj je razini ta stopa glavni razlog za zabrinutost (23 %, –2 postotna boda). To je najniža vrijednost pokazatelja od 2007. Rast cijena/inflacija/trošak života (21 %, +4) pitanje je koje dijeli drugo mjesto s imigracijom (21 %, nema promjene). Ovo je prvi put od jeseni 2008. da su troškovi života među dva najvažnija nacionalna razloga za zabrinutost. Na četvrtom je mjestu pitanje zdravstva i socijalnog osiguranja, koje se s 20 % (–3) vratilo na razinu iz jeseni 2017. Gospodarsko stanje (15 %, nema promjene) i visina mirovina dijele peto mjesto, odmah iznad pitanja u vezi s okolišem, klimom i energijom (14 %, +4), čija je važnost dosegnula rekordnu razinu.

Više info: OVDJE