Iz europskog lansirnog sustava Ariane-5 u Europskom svemirskom centru u Francuskoj Gijani jučer su uspješno lansirana još četiri satelita sustava Galileo. Konstelacija globalnog satelitskog navigacijskog sustava EU-a sada broji 26 satelita, koji će omogućiti preciznije signale za brojne važne usluge.

Galileo od prosinca 2016. pruža usluge za određivanje položaja i mjerenje vremena za približno 400 milijuna korisnika. Nakon današnjeg je lansiranja konstelacija korak bliže dovršetku planiranom za 2020., kada će sustav Galileo doseći svoj puni operativni kapacitet. Tada će postizati rekordnu preciznost od 20 cm te će biti najprecizniji satelitski navigacijski sustav na svijetu.

Svemir možda jest daleko, ali svemirske su tehnologije, podaci i usluge postali neizostavan dio našeg svakodnevnog života, bilo da je riječ o traganju i spašavanju, povezanim automobilima, pametnim satovima, poljoprivredi ili navigaciji zrakoplova. Europska svemirska industrija jaka je i konkurentna te otvara radna mjesta i poslovne prilike za poduzetnike. Za sljedeći je dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Komisija upravo predložila objedinjavanje svih postojećih i novih svemirskih aktivnosti pod okriljem jedinstvenog „svemirskog programa EU-a” u vrijednosti od 16 milijardi EUR.

Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič izjavio je: „Učinjen je još jedan korak prema potpunoj operativnoj sposobnosti sustava Galileo 2020. Svemir postaje novi prostor za gospodarsko širenje jer je neraskidivo povezan sa sve brojnijim sektorima i pokreće njihovu korjenitu modernizaciju. Više od 10 % BDP-a EU-a ovisi o uslugama koje se temelje na svemirskoj tehnologiji. Stoga moramo nastojati dovesti Europu u vodeći položaj i postići njezinu stratešku autonomiju.”

Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike, koja je vodila izaslanstvo Europske komisije u Kourouu (Francuska Gijana), kazala je: „Možemo biti vrlo ponosni na svoje uspješne svemirske aktivnosti. Europa je postala istinska svemirska sila.Moji su ciljevi bili jasni od početka mandata: pravodobni razvoj infrastrukture u okviru proračuna, pružanje prvih usluga i poticanje brzog prihvaćanja na tržištu. Danas možemo reći da smo uspjeli. Međutim, rad i ulaganja nastavit će se u okviru novog svemirskog programa EU-a.”

Galileo trenutačno pruža tri vrste usluga na temelju satelitske navigacije:

• Galileova otvorena usluga: besplatna usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena. Usluga mjerenja vremena sve je pouzdanija, točnija i brža (mjerenja su u nanosekundama) u odnosu na druge sustave za lociranje. U sustavu eCall, koji je od 31. ožujka 2018. obvezan u svim novim vozilima u EU-u, upotrebljava se za slanje informacija o lokaciji vozila hitnim službama.
• Galileova usluga traganja i spašavanja (SAR): lokalizacija signala poziva za pomoć koje odašilju podržani radiofarovi. Nakon pokretanja početnih usluga sustava Galileo u prosincu 2016. vrijeme potrebno kako bi se otkrile osobe izgubljene na moru ili u planinama smanjeno je sa i do 4 sata na otprilike 10 minuta nakon aktivacije radiofara. Točnost lokalizacije poboljšana je s 10 km bez upotrebe Galilea na manje od 2 km uz njegovu upotrebu. Osim toga, usluga će od sljedeće godine osobu u opasnosti obavješćivati o tome da je signal poziva za pomoć zaprimljen i lokaliziran.
• Galileova javna regulirana usluga (PRS): šifrirana usluga kojom se tijela javne vlasti mogu koristiti u situacijama u kojma je važna sigurnost, npr. u vojnim operacijama. Cilj je zajamčiti kontinuiranu uslugu, čak i u najtežim uvjetima. Korisnicima u državnim tijelima u izvanrednim ili kriznim situacijama na nacionalnoj razini (npr. u slučaju terorističkih napada) pruža iznimno pouzdanu i u potpunosti šifriranu uslugu.

Sve osobe koje imaju uređaj s podrškom za Galileo mogu koristiti njegove signale za određivanje položaja i vremena te navigaciju. Usluge sustava Galileo temelje se na vrlo točnim signalima, ali u sadašnjoj, početnoj fazi nisu dostupne cijelo vrijeme i stoga se koriste u kombinaciji s drugim satelitskim navigacijskim sustavima poput GPS-a. Svakim se proširenjem konstelacije postupno poboljšavaju dostupnost i učinkovitost Galilea u cijelom svijetu. Kad 2020. u konstelaciji bude 30 satelita, Galileo će biti potpuno operativan i neovisan, što znači će biti moguće bilo gdje i bilo kada samostalno utvrditi položaj isključivo s pomoću Galileovih satelita.

Kontekst

Svi su sateliti sustava Galileo dobili ime po djeci čiji su crteži pobijedili na natječaju u crtanju Galileo 2011. Četiri satelita lansirana 25. srpnja nazvana su po Tari iz Slovenije, Samuelu iz Slovačke, Anni iz Finske i Ellen iz Švedske.

Galileo je civilni sustav pod civilnim nadzorom koji pruža točne informacije za utvrđivanje položaja i vremena. Galileom se nastoji postići neovisnost Europe od drugih satelitskih navigacijskih sustava te njezina strateška autonomija u satelitskoj navigaciji. Autonomija Europe u tom sektoru pružit će poticaj europskom tržištu rada, doprinijeti jačanju obrambene i sigurnosne uloge EU-a te poduprijeti nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, bespilotni zrakoplovi, automatizirana mobilnost i internet stvari.

Druge svemirske aktivnosti EU-a uključuju Copernicus  (besplatni i otvoreni podaci o kopnu, atmosferi, moru i klimatskim promjenama, kao i oni namijenjeni za upravljanje kriznim situacijama i za sigurnost, koji su dobiveni promatranjem Zemlje), EGNOS (regionalni satelitski navigacijski sustav) te nadzor i praćenje u svemiru (SST).

U okviru novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Europska komisija iznijela je prijedlog svemirskog programa EU-a u vrijednosti od 16 milijardi EUR koji obuhvaća sve postojeće i nove svemirske aktivnosti EU-a, među ostalim zadržavanje autonomnog pristupa EU-a svemiru, potporu novoosnovanim poduzećima u svemirskom sektoru te razvoj novih sigurnosnih komponenta kao što su svijest o situaciji o svemiru (SSA) i državne satelitske komunikacije (GOVSATCOM).  

Više info: OVDJE