U Europi živi od deset do 12 milijuna Roma, odnosno oko šest milijuna njih su stanovnici u državama članicama Unije te čine najbrojniju nacionalnu manjinu. Procjene za Hrvatsku govore o oko 30 do 40 tisuća Roma, a većina ih živi u Međimurskoj županiji. No, na žalost, previše njih u našoj Uniji živi u neadekvatnim uvjetima, ispod granice siromaštva i najčešća su 'meta' predrasuda.

Europska unija ponosi se svojim tehnološkim dostignućima, kvalitetnim obrazovnim prilikama za pronalazak dobrih radnih mjesta, uređenim zdravstvenim sustavima te raznovrsnim drugim mogućnostima za poboljšanje kvalitete života građana. No, malo je područja u kojima je pred državama članicama još toliko prostora za napredak kao što je uključivanje Roma u zajednicu s ne romskim stanovništvom.

 Obrazovanje kao osnova integracije

U Europi živi od deset do 12 milijuna Roma, odnosno oko šest milijuna njih su stanovnici u državama članicama Unije te čine najbrojniju nacionalnu manjinu. Procjene za Hrvatsku govore o oko 30 do 40 tisuća Roma, a većina ih živi u Međimurskoj županiji. No, na žalost, previše njih u našoj Uniji živi u neadekvatnim uvjetima, ispod granice siromaštva i najčešća su 'meta' predrasuda. Što je i najvažnije, teško se uključuju u sustav obrazovanja. Naime, upravo bi im pravo i prilika na jednako školovanje otvorili vrata da unaprijede svoj društveni i imovinski status jer bi imali kvalitetnije mogućnosti za pronalazak posla s redovitim izvorima prihoda. A sve to u Uniji koja se zasniva na vrijednostima jednakosti, nediskriminacije i tolerancije.

Unija i Komisija stoga već godinama s državama članicama donose razne pravne, političke i financijske instrumente radi promicanja uključivanja Roma te prate promjene. Tako su države članice izradile i nacionalne strategije integracije Roma te odredile nacionalne kontaktne točke za Rome radi koordinacije provedbe i praćenja, a od 2016. članice imaju obvezu Komisiji podnositi godišnja izvješća o svojim mjerama integracije.

Unija i Komisija stoga već godinama s državama članicama donose razne pravne, političke i financijske instrumente radi promicanja uključivanja Roma te prate promjene. Tako su države članice izradile i nacionalne strategije integracije Roma te odredile nacionalne kontaktne točke za Rome radi koordinacije provedbe i praćenja, a od 2016. članice imaju obvezu Komisiji podnositi godišnja izvješća o svojim mjerama integracije.

Poboljšanja u nekim područjima

Posljednja procjena o provedbi nacionalnih strategija za integraciju Roma u državama članicama pratila je četiri ključna područja: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. Rezultati pokazuju da se situacija polako popravlja u nekima od njih. Primjerice, više romske djece sudjeluje u ranom i predškolskom obrazovanju i odgoju: 53 posto 2016. godine u odnosu na 47 posto iz 2011. godine pri čemu su najveća poboljšanja zabilježena u Španjolskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.

Također, manje Roma rano napušta obrazovanje: 68 posto njih u odnosu na 87 posto iz 2011. godine.
S druge strane, procjena je pokazala da je čak 80 posto Roma još uvijek izloženo opasnosti od siromaštva, iako je taj postotak niži nego 2011. godine. Također, sve je veći udio mladih Roma koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, što je ozbiljan pokazatelj neučinkovitosti prijelaza iz obrazovanja u zapošljavanje.

Porazna segregacija

Svi ćemo se složiti da su navedene brojke, unatoč napretku, zapravo i dalje prevelike, a poboljšanja u stvari neznatna. Posebno u školstvu, gdje i dalje imamo problem segregacije malih Roma, naročito kada se među takvim državama spomene i Hrvatska. Naime, mi smo u skupini država koje od 29 do 48 posto romske djece u školama odvaja od druge djece. Ne tješi činjenica što ima država, kao što su Slovačka, Mađarska i Bugarska u kojima taj broj prelazi 60 posto romske djece.

Naravno, svaki statistički napredak je uvijek dobrodošao, ali nikako ne smijemo zaboraviti da previše Roma i dalje živi na marginama ekonomskog, društvenog i političkog života Unije. Zato svaki novi propis ili projekt s podrškom europskih fondova za brže uključivanje Roma u zajednicu moramo uistinu provoditi otvorena srca i uma. Jedino će onda nestati porazni postotci koji, zapravo, u ovom trenutku potvrđuju razinu društvene neučinkovitosti i prevladavajuće predrasude u državama članicama kada je riječ o višemilijunskom broju, u osnovi, ravnopravnih stanovnika Unije.

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Više pročitajte: OVDJE