Provedene su ili se provode sve 54 mjere iz plana donesenog 2015. To će pridonijeti jačanju europske konkurentnosti, osuvremeniti njezino gospodarstvo i industriju te stvoriti radna mjesta, zaštititi okoliš i potaknuti održivi razvoj.

Europska komisija objavila je sveobuhvatno izvješće o provedbi akcijskog plana za kružno gospodarstvo koji je donijela u prosincu 2015. U izvješću su predstavljeni glavni rezultati provedbe akcijskog plana te opisani preostali izazovi u stvaranju uvjeta za klimatski neutralno i konkurentno kružno gospodarstvo kojim se smanjuje pritisak na prirodne i slatkovodne resurse te ekosustave. O zaključcima izvješća raspravljat će se na godišnjoj konferenciji dionika kružnog gospodarstva koja će se održati u Bruxellesu 6. i 7. ožujka.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans, nadležan za održivi razvoj, izjavio je: Kružno gospodarstvo ključno je za održivost našeg gospodarstva i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini. Iz izvješća je vidljivo da je Europa predvodnik u tom području. Istovremeno je potrebno učiniti još više kako bi se povećalo blagostanje u okviru mogućnosti našeg planeta te zatvorio krug očuvanja dragocjenih resursa.

Potpredsjednik Jyrki Katainen, nadležan za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: Izvješće je vrlo ohrabrujuće. Pokazuje da je Europa na dobrom putu da stvori prilike za ulaganja, radna mjesta i nova poduzeća. Budući potencijal održivog rasta je golem, a Europa je uistinu najbolje mjesto za rast ekološki prihvatljive industrije. Taj je uspjeh rezultat zajedničkog djelovanja europskih dionika i donositelja odluka.

S linearnog na kružno gospodarstvo

Tri godine nakon donošenja Akcijski plan za kružno gospodarstvo može se smatrati potpuno dovršenim. Provedene su ili se provode sve 54 mjere. Prema rezultatima izvješća, provedbom Akcijskog plana za kružno gospodarstvo ubrzao se prijelaz na kružno gospodarstvo u Europi, što je pridonijelo stvaranju radnih mjesta u EU-u. U sektorima relevantnima za kružno gospodarstvo 2016. je bio zaposleno više od četiri milijuna radnika, 6 % više nego 2012.

Kružni model omogućio je i stvaranje novih poslovnih prilika, modela i tržišta unutar i izvan EU-a. Kružne su aktivnosti poput popravaka, ponovne uporabe ili recikliranja 2016. stvorile gotovo 147 milijardi eura dodane vrijednosti i privukle oko 17,5 milijardi eura ulaganja.

Strategija EU-a za plastiku

Strategija EU-a za plastiku u kružnom gospodarstvu prvi je politički okvir na razini EU-a koji se temelji na životnom ciklusu materijala za integraciju kružnog dizajna, uporabe, ponovne uporabe i recikliranja u vrijednosne lance za plastiku. Strategijom se utvrđuje jasna vizija s kvantificiranim ciljevima na razini EU-a, primjerice da se do 2030. sva plastična ambalaža stavljena na tržište EU-a može ponovno upotrijebiti ili reciklirati.

Kako bi se povećalo tržište za recikliranu plastiku, Komisija je pokrenula kampanju dobrovoljnog preuzimanja obveza za recikliranu plastiku. Obveze je preuzelo već 70 poduzeća, te će se tržište reciklirane plastike povećati za najmanje 60 % do 2025. Međutim, još uvijek postoji jaz između ponude i potražnje za recikliranom plastikom. Kako bi odgovorila na to, Komisija je osnovala Savez za plastiku u kružnom gospodarstvu, koji se sastoji od ključnih dionika u području opskrbe i uporabe reciklirane plastike.

Pravilima o plastičnim predmetima za jednokratnu uporabu i opremi za ribolov kojima odgovara na deset najčešće pronađenih predmeta na svojim plažama, EU predvodi globalnu borbu protiv otpada u moru. Mjere uključuju zabranu određenih proizvoda za jednokratnu uporabu izrađenih od plastike (kao što su slamke i pribor za jelo) kad postoje alternative i oksorazgradive plastike te predlažu djelovanje u drugim područjima kao što su ciljevi smanjenja potrošnje, zahtjevi za dizajn proizvoda i programi proširene odgovornosti proizvođača.

Inovacije i ulaganja

Kako bi se ubrzao prijelaz na kružno gospodarstvo, ključno je ulagati u inovacije i pružati potporu prilagodbi europske industrijske baze. U razdoblju od 2016. do 2020. Komisija je pojačala napore u oba smjera u ukupnom iznosu od više od 10 milijardi eura u javnom financiranju prijelaza.

Kako bi se potaknula daljnja ulaganja, u okviru Platforme za financiranje kružnoga gospodarstva izrađene su preporuke za poboljšanje profitabilnosti projekata za kružno gospodarstvo, koordinaciju aktivnosti financiranja i razmjenu dobre prakse. Platforma će surađivati s Europskom investicijskom bankom radi pružanja financijske pomoći i iskorištavanja sinergija s akcijskim planom o financiranju održivog rasta.

Pretvaranje otpada u resurse

Dobri i učinkoviti sustavi za gospodarenje otpadom nezaobilazan su dio kružnog gospodarstva. U srpnju 2018. na snagu je stupio revidirani zakonodavni okvir o otpadu u cilju modernizacije sustava gospodarenja otpadom u Uniji. On među ostalim uključuje nove ambiciozne stope recikliranja, pojašnjenje pravnog statusa recikliranih materijala i pojačane mjere za sprečavanje nastanka otpada i gospodarenje otpadom, uključujući morsko smeće, otpad od hrane i proizvode koji sadržavaju ključne sirovine.

Kružni dizajn i proizvodni procesi

Pametan dizajn na početku životnog ciklusa proizvoda ključan je za osiguravanje kružnosti. Provedbom Plana rada za ekološki dizajn od 2016. do 2019. Komisija je dodatno promicala kružni dizajn proizvoda i ciljeve energetske učinkovitosti. Mjere za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti sada uključuju pravila o zahtjevima za učinkovitost materijala kao što su dostupnost rezervnih dijelova, lakoća popravka i olakšavanje postupka na kraju životnog ciklusa. Komisija je u posebnom radnom dokumentu službi analizirala svoje politike za proizvode u cilju potpore kružnim, održivim proizvodima.

Edukacija potrošača

Za prijelaz na kružno gospodarstvo potrebno je aktivno sudjelovanje građana u promjeni obrazaca potrošnje. Metode ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija koje je razvila Komisija omogućuju poduzećima da iznose pouzdane i usporedive tvrdnje o učinku na okoliš te građanima da donose informirane odluke.

Uključenost dionika

Uključenost dionika posebno je važna za prijelaz na kružno gospodarstvo. Sustavni pristup akcijskog plana javnim je tijelima, gospodarskim i socijalnim akterima i civilnom društvu pružio okvir za poticanje partnerstava u različitim sektorima i duž vrijednosnih lanaca. Uloga Komisije u ubrzavanju prijelaza i vodeća pozicija u međunarodnim nastojanjima za ostvarivanje kružnog gospodarstva prepoznati su na Svjetskom gospodarskom forumu 2019. gdje je Komisiji uručena nagrada Circular u kategoriji javnog sektora.

Preostali izazovi

Kružno gospodarstvo sada je nepovratan globalni trend. No mnogo je toga potrebno da se proširi opseg djelovanja na razini EU-a i globalno, u potpunosti zatvori krug i osigura konkurentska prednost poduzećima iz EU-a. Potrebna su dodatna nastojanja kako bi se provelo revidirano zakonodavstvo o otpadu i razvila tržišta sekundarnih sirovina. Osim toga, rad na razini EU-a na nekim pitanjima (primjerice kemikalije, netoksični okoliš, ekološke oznake i ekološke inovacije, ključne sirovine i gnojiva) trebao bi se ubrzati ako Europa želi ostvariti punu korist od prijelaza na kružno gospodarstvo.

Interakcija s dionicima upućuje na to da bi se u plan za kružno gospodarstvo mogla uključiti i neka nova područja. Cjelovit pristup po uzoru na Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu mogao bi pomoći i mnogim drugim sektorima s velikim utjecajem na okoliš i potencijalom za uvođenje kružnih rješenja, kao što su sektor informatičkih tehnologija, elektronike, mobilnosti, izgrađenog okoliša, rudarstva, namještaja, hrane i pića ili tekstila.

Kontekst

Komisija je 2015. donijela novi ambiciozni paket o kružnom gospodarstvu za poticanje prijelaza Europe na kružno gospodarstvo čime će se ojačati njezina globalna konkurentnost i održivi gospodarski rast te otvoriti nova radna mjesta. Bilo je predviđeno da će se predloženim mjerama pridonijeti „zatvaranju kruga” životnog ciklusa proizvoda povećanjem recikliranja i ponovne uporabe te stvoriti pozitivni učinci i za okoliš i gospodarstvo. Tako bi se iskoristila maksimalna vrijednost sirovina, proizvoda i otpada, potaknule uštede energije i smanjile emisije stakleničkih plinova, a mjere bi se financirale iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova, programa Obzor 2020., strukturnih fondova EU-a te ulaganja u kružno gospodarstvo na nacionalnoj razini.

Više info: OVDJE