Uoči neformalnog sastanka čelnika koji će se održati 23. veljače 2018. Europska komisija jučer je predstavila niz praktičnih mjera za povećanje učinkovitosti funkcioniranja Europske unije i poboljšanje veze između čelnika institucija EU-a i građana Europe.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker  je izjavio: S Planom iz Bratislave, Rimskom deklaracijom i današnjim programom čelnika, Europa se s pravom usmjerava na stvaranje Unije koja ostvaruje konkretne i vidljive rezultate za svoje građane u područjima koja su za njih važna. Moramo nastaviti tim putem. Uvijek sam naglašavao da forma trebao pratiti funkciju – sada nije vrijeme za duge rasprave o institucionalnoj reformi ili izmjeni Ugovora. Međutim, postoje načini na koje možemo još učinkovitije ostvarivati svoje ključne prioritete. Mogućnosti su brojne, no cilj svakako mora biti isti: stvaranje Europe koja ostvaruje rezultate!

Glavni kandidati: temeljenje na iskustvu iz 2014. sa sustavom glavnih kandidata – „Spitzenkandidaten”

Izbornim postupkom iz 2014. ojačan je odnos među institucijama EU-a i poboljšana učinkovitost njihova rada. Taj je postupak omogućio njihovo usklađivanje u pogledu zajedničkog programa rada za petogodišnji mandat. Zbog toga je Junckerova komisija mogla više politički usmjeriti svoj rad i usredotočiti se na područja u kojima Unija ostvaruje najbolje rezultate, dok je ostalo prepustila državama članicama.

U svojem govoru o stanju Unije 2017. predsjednik Juncker izjavio je da bi trebalo nastaviti s primjenom sustava „glavnih kandidata” koji je prvi put primijenjen 2014. Danas, Europska komisija predstavlja mogućnosti za poboljšanje tog postupka na temelju postojećih Ugovora i uz poštovanje ravnoteže među institucijama EU-a i među državama članicama. To obuhvaća i pozivanje političkih stranki na raniji odabir glavnih kandidata, prije kraja 2018., i raniji početak kampanje. Na taj bi se način glasačima dalo više vremena za odluku o tome kojeg kandidata i koji politički program žele podržati.

Komisija preporučuje i da bi se trebala uspostaviti vidljivija veza među nacionalnim strankama i europskim strankama. Političke stranke na nacionalnoj razini trebale bi povećati transparentnost u pogledu europskih stranki kojima su pridružene, na primjer upotrebom njihova logotipa u materijalima koji se koriste za kampanju i glasovanje. Trebale bi i zauzeti jasan stav o važnim europskim pitanjima i iznijeti svoje namjere u pogledu sudjelovanja u političkim skupinama u Europskom parlamentu i u pogledu svojeg izbora za predsjednika Europske komisije.

Sastav Europskog parlamenta i Europske komisije

Čelnici u Europskom vijeću moraju na temelju prijedloga Europskog parlamenta odlučiti o sastavu Europskog parlamenta za razdoblje mandata 2019. – 2024. te o tome što poduzeti s mjestima Ujedinjene Kraljevine koja ostaju nepopunjena. Jedna je od mogućnosti rezervirati određeni broj tih mjesta za transnacionalnu izbornu jedinicu. Iako se u nedavno donesenoj Rezoluciji (od 7. veljače) Europski parlament izjasnio protiv uspostave transnacionalne izborne jedinice, ostavljena je mogućnost za buduće rasprave. Nekoliko država članica nedavno je podržalo tu ideju, dok su druge izrazile protivljenje. Zahvaljujući transnacionalnoj izbornoj jedinici mogla bi se ojačati europska dimenzija izbora jer bi kandidati mogli doprijeti do većeg broja građana diljem Europe. S druge strane, zastupnici obično predstavljaju birače koji su za njih glasali na lokalnoj ili nacionalnoj razini i s njima blisko komuniciraju, i radi odgovornosti i kako bi mogli potaknuti rješavanje pitanja koja zabrinjavaju njihove birače. Komisija podržava ideju o transnacionalnim listama, no to zahtijeva jednoglasni pristanak Vijeća i izmjene izbornog zakona u svih 27 država članica u sljedećoj godini kako bi se primjenjivale na izbore u 2019.

U skladu s odlukom Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. Kolegij povjerenika trenutačno se sastoji od 28 članova, odnosno jednog člana iz svake države članice. Prije imenovanja sljedeće Europske komisije čelnici će morati odlučiti žele li zadržati načelo jednog člana iz svake države članice ili smanjiti broj povjerenika. Manje izvršno tijelo u teoriji bi bilo učinkovitije u svojem radu i njime bi bilo jednostavnije upravljati, a omogućilo bi i uravnoteženiju raspodjelu portfelja. Međutim, manja Komisija značila bi i da neke države članice neće biti zastupljene na političkoj razini institucije i da će izgubiti prednost održavanja izravnog političkog komunikacijskog kanala sa svojim građanima i nacionalnim tijelima.

Jedan predsjednik s dva mandata: i za Komisiju i za Vijeće

U svojem govoru o stanju Unije 2017. predsjednik Juncker prvi je predložio ideju o predsjedniku s dva mandata. S jednom osobom koja ima dvostruku funkciju predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije mogao bi se osigurati učinkovitiji ustroj Unije. Dvostruka funkcija predsjednika moguća je u okviru važećih Ugovora i ne podrazumijeva spajanje dviju institucija. Predsjednik Europske komisije već je član Europskog vijeća i ni jedan od dvaju predsjednika nema pravo glasa u Europskom vijeću. Njihova je zadaća savjetovati, predstavljati rezultate svojih službi, pridonositi međusobnom povezivanju i utvrđivati zajednička stajališta.

Dijalozi s građanima

Europska komisija redovito organizira dijaloge s građanima, u kojima sudjeluju povjerenici, zastupnici u Europskom parlamentu, nacionalne vlade, lokalna i regionalna tijela i predstavnici civilnog društva. Od 2012. održano je gotovo 500 takvih interaktivnih javnih rasprava na 160 lokacija i Komisija će do izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019. povećati njihovu učestalost kako bi organizirala još približno 500 takvih događanja. Komisija pozdravlja i inicijative pojedinačnih država članica koje namjeravaju organizirati susrete s građanima na nacionalnoj razini na temu budućnosti Europe i spremna je pružiti podršku ondje gdje je to moguće, na primjer povezivanjem tog postupka s internetskim savjetovanjem o budućnosti Europe koje bi moglo trajati do 9. svibnja 2019. Komisija će razmijeniti svoja iskustva s državama članicama.

Kontekst

Danas predložene ideje i mogućnosti izravno se nastavljaju na izvješće Europske komisije (od 8. svibnja 2015.) o izborima za Europski parlament 2014. u kojem se obvezala da će utvrditi načine za dodatno jačanje europske dimenzije i demokratskog legitimiteta postupka donošenja odluka u EU-u i da će dodatno istražiti razloge i nastojati ukloniti uzroke trajno niskog odaziva na izbore u nekim državama članicama.

Više saznajte: OVDJE