Kao najmlađa, 28. država članica, Hrvatska je 1. srpnja obilježila pet godina članstva u Europskoj uniji i unatoč izazovima, korist od njezinog članstva je obostrana.

Pet je godina prošlo otkako je Hrvatska zauzela svoje mjesto u europsku obitelj i postala punopravni član Europske unije. Drago mi je vidjeti kako su se svi relevantni dionici ovih dana osvrnuli na tu temu što je samo po sebi dokaz koliko je hrvatsko društvo osvijestilo članstvo. Mala je to obljetnica, ali svakako i dobar trenutak za jednu brzu i kratku analizu.

I prva pitanja koja si svi postavljamo jesu: osjećaju li hrvatski građani dobrobiti članstva u Europskoj uniji? Koje je njihovo mišljenje o EU pet godina nakon pridruživanja? Koja su njihova daljnja očekivanja?

Dio odgovora nudi posljednje istraživanje Eurobarometra: većina hrvatskih građana slaže se da je Hrvatska imala koristi od članstva, s druge strane većina ih nema ni pozitivno  ni negativno mišljenje o EU. Točnije, 34 posto hrvatskih građana smatra da je članstvo u EU pozitivno (u odnosu na europski prosjek od 60 posto), a polovicu je po tom pitanju neutralna. Možda zvuči malo zbunjujuće i kontradiktorno, što je razlog tome?

Mnogi smatraju kako se preklapanje trenutka hrvatskog pridruživanja s razdobljem kada se i sama Europska unije suočavala s nizom kriza, od gospodarske, financijske i migracijske, uvelike utjecalo na raspoloženje i mišljenje građana. Moguće da je to jedan od razloga, u svakom slučaju danas je situacija nešto drugačija: sve države članice, uključujući i Hrvatsku, izašle su iz gospodarske krize i ostvaruju gospodarski rast. Migracijska kriza i dalje je velik izazov, međutim brojke govore da su ilegalne migracije u odnosu na krizne godine 2015. i 2016. pale za više od 95 posto, a prošli petak na sastanku Europskog vijeća, čelnici država članica do sitnih jutarnjih sati ustrajno su nastavili tražiti sveobuhvatno prihvatljivo rješenje.

Hrvatska se pridružila zajednici najnaprednijih demokracija svijeta, i to ne samo po gospodarskim rezultatima, već i po kvaliteti života građana te ljudskim pravima i slobodama. Jer Europska unija zajednica je temeljena na vrijednostima kao što su uključivost, tolerancija, pravda, solidarnost, sloboda i mir. Vrijednosti koje su tu zajednicu učinile onim što ona danas jest, napredna i s visokim standardima slobode za svoje građane - a Hrvatska je dio toga.

Europska unija jedinstvena je gospodarska i politička zajednica s ciljevima kao što su promicanje održivog razvoja, znanstvenog i tehnološkog napretka, jačanje gospodarskog rasta, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije među državama članicama - a Hrvatska je dio toga.

Iako pred Hrvatskom stoji još puno posla kako bi dostigla razinu ekonomski najjačih država članica, treba se priznati da su pomaci vidljivi.

Pomoć iz EU fondova

Dugačak je popis toga što je Hrvatska u ovih pet godina postigla. Primjeri kao što su ovi veliki infrastrukturni projekti sufinanciranih iz europskih fondova dobar su podsjetnik:

• Modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok s 68,7 milijuna eura
• Izgradnja Pelješkog mosta s  357 milijuna eura
• Nadogradnja Zračne luke Dubrovnik s 95 milijuna eura (dok je 135 milijuna eura već dodijeljeno  iz prethodnog programa).

Tu su još i projekti vezani uz vodovod i odvodnju za koje je iz Kohezijskog fonda EU-a izdvojeno:

• 64,3 milijuna eura za prikupljanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Varaždina
• gotovo 28 milijuna eura za izgradnju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Poreču
• 19,2 milijuna eura za poboljšanje vodne infrastrukture grada Osijeka, te
• 48,5 milijuna eura za prikupljanje otpadnih voda i pročišćavanje otpadnih voda na otoku Krku.
• 63,6 milijuna eura za poboljšanje sustava vodoopskrbe u 14 gradova odnosno općina u istočnim predgrađima Zagreba.

Također, Hrvatska je nedavno potpisala devet ugovora za projekte vrijedne 129 milijuna kuna, od čega će 101 milijun kuna, ili 78 posto, biti sufinancirano bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Riječ je o projektima za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, razvoj ratom pogođenih i depriviranih područja, održivi razvoj prirodne baštine, unaprjeđenje poduzetničkog okruženja te vođenje poslova i evidencija državne granice.

A dok je Hrvatskoj do 2020. godine na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, od kojih je do sada uspjela iskoristiti oko 45 posto, za sljedeće razdoblje  2021.–2027., Europska komisija predložila je da se samo za koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj u Hrvatskoj izdvoji više od 12 milijardi eura.

Izazovi i prilike

I sam europski projekt i dalje je u fazi nastajanja, ali uz sve njegove nesavršenosti i uza sve gore nabrojene izazove, mislim da se možemo složiti da je Hrvatskoj korist od članstva u EU neupitna.

Članstvo u EU donosi pogodnosti, ali i obveze, a da bi hrvatski građani osjetili sve pogodnosti članstva svi skupa moramo biti ustrajni i nastaviti s poslom koji nas čeka, a tu mislim između ostalog i na često spominjane reforme. Sve kako bismo za pet godina mogli biti svi skupa zadovoljni i ponosni napretkom.

Svim građanima Republike Hrvatske čestitam petu godišnjicu pristupanja Europskoj uniji!

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Više info: OVDJE