Napisala: Roberta Capuano *

Od samog početka Europska se unija neprestano se razvija kako bi se prilagodila odnosno našla rješenja u pristupanju na nagle i neprekidne globalne promjene, i to u procesu za koji se smatra da se neće zaustaviti.

Najčešći apeli posljednjih godina su oni usmjereni na postizanje institucionalne reforme koja će biti primjerena za globalni razvoj na područjima kao što su digitalna ekonomija, klimatske promjene, migracije i terorizam. Radi se i izazovima za koje je potrebna strategija, i to ne samo europska već i međunarodna. Reforma Unije mogla bi značiti veću fleksibilnost institucija kako bi iste bile prilagođene za brzo reagiranje olakšavajući suradnju između država članica. Nadalje, slučaj Brexit nameće potrebu ponovnog pokretanja europskog projekta čineći ga više demokratskim te bližim građanima.

Dvije glavne europske institucije, Parlament i Komisija, već su započele razmišljati o tome kako bi se EU trebala promijeniti kako bi se prilagodila novom vremenu odnosno novim i starim izazovima.

Izvješće za 2018. godine koje je prošlog srpnja objavio Eurostat pod naslovom Smarter, greener, more inclusive? To Support The Europe 2020 Strategy, u cilju nadgledanja napretka u postizanju ciljeva strategije Europa 2020, koja ističe za  manje od dvije godine, pokazuje sliku situacije iz koje je vidljivo da je došlo do promjena u pogledu ključnog napretka nekih ciljeva te značajna kašnjenja za druge.

Strategija Europa 2020, koja je u tijeku i gotovo pri kraju, fokusirana je, kao što je već poznato, na rast i zapošljavanje, s ciljem jačanja europskog gospodarstva i pripreme za izazove u sljedećem desetljeću pomoću pametnog, održivog i uključivog rasta. Glavni se ciljevi odnose na ​​postizanja visoke razine zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije u državama članicama, smanjujući utjecaj na prirodni ambijent. Radi se o ciljevima koji su već definirani od EU te preuzeti i postavljeni kao nacionalni ciljevi, kako bi se pružila mogućnost svim državama članicama da doprinesu zajedničkim ciljevima.

Značajan je napredak postignut od izrade strategije do danas, posebno u području klimatskih promjena i energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije. Također na području školskog obrazovanja, EU je gotovo postigla dva glavna cilja koja se tiču ​​ograničenja ranog napuštanja školovanja i povećanja razine tercijarnog obrazovanja. Rezultati na istraživanju i razvoju i borbi protiv siromaštva manje su eklatantni, dok je u pogledu stope zaposlenosti trenutno pozitivan trend koji bi, ako stane isti, doveo do zadovoljavajućih rezultata.

Europska komisija stoga kreće u tom smjeru a koja je u svibnju ove godine predložila dugoročni pragmatičan i moderan proračun za razdoblje 2021.-2027. Namjera je adekvatno reagirati na trenutnu situaciju, u kojoj se od Europe traži da igra važniju ulogu u zaštiti sigurnosti i jamčenju stabilnosti, upravo u slučaju kada će Brexit ostaviti značajan jaz u europskom proračunu.

Komisija namjerava djelovati ciljano i realno putem novih resursa i postavljanja novih prioriteta EU-a koji će nužno podrazumijevati neke rezove troškova. Predloženi proračun podudara se s političkim prioritetima navedenim u programu koji je predsjednik Jean-Claude Juncker predstavio u svom govoru o stanju Unije i usredotočuje se na područja u kojima Unija može postići najbolje rezultate. Komisija je predložila dugoročni proračun u iznosu od 1.135 milijardi eura u okviru obveza za razdoblje 2021.-2027 .; to uključuje integraciju Europskog razvojnog fonda u proračun EU-a, glavnog instrumenta kojim EU financira razvojnu suradnju s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama i koji je do sada bio međuvladin sporazum. Bit će potrebno povećati trenutnu razinu financiranja u korist novih i hitnih prioriteta; ulaganja u područja poput istraživanja i inovacija, mladih, digitalne ekonomije, upravljanja granicama, sigurnosti i obrane doprinijet će prosperitetu, održivosti i sigurnosti sutrašnjice. Zbog toga je, na primjer, predodređeno da se proračun za program Erasmus + i europski solidarni korpus udvostruči.

Europska komisija predlaže uložiti 9,2 milijarde za uspostavljanje potpuno novog programa Digital Europe, podijeljenog u pet točaka (Superračunala, umjetna inteligencija, cyber-sigurnost i povjerenje, digitalne vještine i upotreba digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu) kako bi se prilagodili rastućem digitalni izazovi za sljedeći dugoročni proračun EU za period 2021-2017. Digital Europe4 novi je program zasnovan na strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta i na rezultatima postignutim posljednjih godina; njezin je glavni cilj iskoristiti digitalnu transformaciju Europe za dobrobit građana i poduzeća. U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, osim digitalne Europe, u okviru programa Obzor, morat će se povećati i financiranje istraživanja i inovacija digitalnih tehnologija nove generacije. Dva su programa namijenjena za međusobno djelovanje: s jedne strane Obzor Europa osigurava temeljna ulaganja u istraživanje i inovacije, s druge će se Digitalna Europa zasnivati ​​na rezultatima za stvaranje potrebne infrastrukture, podržati širenje i jačanje sposobnosti koje će pružiti doprinos budućim istraživanjima u području umjetne inteligencije, robotike, računalstva visokih performansi i velikih podataka. Neizbježno je, istodobno, potrebno procijeniti gdje treba napraviti rezove koji ne dolaze na štetu učinkovitosti: uzimajući u obzir novu stvarnost Unije, koje će uslijediti kada bude 27 članova, predlaže se da se financiranje zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike neznatno smanji (u oba slučaja za oko 5%). Te će se politike ažurirati kako bi se mogli proizvesti rezultati s manje resursa te poslužiti za nove prioritete. Predlaže se da kohezijska politika ima važniju ulogu u podržavanju strukturnih reformi i dugoročne integracije migranata.

Sve će europske regije još uvijek moći koristiti sredstva iz Kohezijske politike i nastavit će se dijeliti u tri kategorije: Slabije razvijene regije, tranzicijske i razvijenije. Kohezijska politika 2021.-2027. Koristit će se resursi dostupni za pet strateških ciljeva:

• pametniju Europu kroz inovacije, digitalizaciju, gospodarsku transformaciju i podršku malim poduzećima

• zeleniju Europu  bez emisija ugljika, kroz ulaganja u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena

• povezana Europa, sa strateškim prometnim i digitalnim mrežama

• više socijalna Europa koja podržava kvalitetno zapošljavanje, obrazovanje, profesionalne vještine, socijalnu uključenost i pošten pristup zdravlju

• Europu bližu svojim građanima, podržavajući strategije lokalnog upravljanja i održivi urbani razvoj diljem EU.

Raspodjela sredstava i dalje će se temeljiti uglavnom na BDP-u po glavi stanovnika, ali s novim kriterijima za sve manje ili više razvijene regije: nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene, prijem i integracija migranata, kako bi se bolje odražavali društveno-ekonomska situacija na teritorijalnoj razini.

Komisija predlaže jedinstven skup pravila za 7 fondova EU-a koji se provode u okviru zajedničkog upravljanja (Europski fond za regionalni razvoj (ESRR); Kohezijski fond; Europski socijalni fond + (ESF +); Europski fond za pomorska pitanja i ribarstvo (EMFF) ); Fond za azil i migracije; fond za internu sigurnost; alat za upravljanje granicama i vizama). Cilj je povećati postojeće sinergije u kontekstu integriranih strategija urbanog razvoja usmjerenih na preuređenje degradiranih urbanih područja. Nove odredbe trebale bi također olakšati sinergiju s drugim instrumentima europskog proračuna poput zajedničke poljoprivredne politike, inovacijskog programa Horizon Europe, alata za mobilnost i učenje Erasmus + i programa LIFE za okoliš i klimatsko djelovanje.

Nakon usvajanja programskih programa 2021.-2027., samo će se izdvajanja za prvih pet godina (razdoblje 2021.-2024.) dodijeliti investicijskim prioritetima; one koje se odnose na preostale dvije godine (2026. i 2027.) dodijelit će se nakon srednjoročnog pregleda koji će se održati 2024. godine, a završit će se s ponovnim zakazivanjem u 2025. Ova revizija odnosit će se na nove izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, na promjene u društveno-ekonomski položaj dotične države članice i napredak postignut u okvirima za izvedbu programa. Također će biti moguće, u određenim granicama, prenijeti resurse iz jednog prioriteta ulaganja u drugi u okviru programa, bez službenog odobrenja Europske komisije. Uvjeti za omogućavanje uvedeni u programskom razdoblju 2014. - 2020. ostaju nepromijenjeni, tzv. Ex ante uvjeti. Tijekom čitavog razdoblja 2021. - 2027., posebne preporuke za europski semestar za pojedinu državu  bit će uzete u obzir u dva trenutka: u početku, kada će predstavljati plan za programiranje sredstava i za izradu programa kohezijske politike; kasnije, kada isti budu osnova srednjoročnog pregleda programa predviđenih za 2024. godinu, kako bi se prilagodili novim izazovima ili onima koji ih još trebaju suočiti.

Iako je veličina proračuna EU poprilično ograničena, ovaj bi prijedlog proračuna mogao doista promijeniti život građana i poduzeća, pod uvjetom da se ulažu u sektore u kojima EU može donijeti stvarnu europsku dodanu vrijednost. Neki primjeri u tom smislu predstavljeni su istraživačkim projektima u vodećim sektorima koji okupljaju najbolje europske istraživače, velikim infrastrukturama ili projektima koji omogućuju digitalnu transformaciju ili inicijativama za opremanje Unije alatima potrebnim za zaštitu i obranu njeni građani.

Brzina kojom se današnji svijet mijenja bitno je napraviti promjene kako bi se Europi omogućilo bolje upravljanje demografskim izazovima, nestabilnošću u susjednim zemljama i mnogim drugim hitnim problemima unutar i izvan nacionalnih granica.

Moderan, jednostavan i fleksibilan proračun

Komisija je stoga pokrenula prijedlog za moderan, jednostavan i fleksibilan proračun:

Moderan: novi moderni proračun koji omogućava daljnje smanjenje birokratskih opterećenja korisnicima i upravnim tijelima putem dosljednijih pravila koja se temelje na jedinstvenom kodeksu, postavljanja jasnijih ciljeva i više usmjerenosti na rezultate; na taj će način i praćenje i mjerenje rezultata biti jednostavnije, kao i uvođenje promjena.

Jednostavan: proračunska struktura više će odgovarati prioritetima Unije. Komisija predlaže da se smanji broj programa za više od trećine, i to od sadašnjih 58 do 37, kombinirajući trenutno fragmentirane izvore financiranja u nove integrirane programe i radikalno racionalizirajući uporabu financijskih instrumenata, uključujući i putem InvestEU fonda.

Fleksibilan: Prijedlog Komisije osigurava veću fleksibilnost unutar programa i između programa, jačanje alata za upravljanje krizama i stvaranje nove "Rezerve Unije" koja omogućava suočavanje s nepredviđenim događajima i reagirati na odgovarajući način u izvanrednim situacijama, posebno u područjima koja se odnose na sigurnost i migraciju.

Novi proračun osigurava jačanje veze između europskog financiranja i vladavine zakona, čije se poštivanje smatra ključnim preduvjetom za pravilno upravljanje europskim financiranjem. Uvedena je mogućnost novog mehanizma za zaštitu proračuna EU od financijskih rizika povezanih s nedostacima koji se tiču ​​vladavine zakona u državama članicama; U skladu s tim nedostacima, njihovom ozbiljnošću i opsegom, novi predloženi instrumenti omogućit će Uniji da obustavi, smanji ili ograniči pristup financiranju iz EU-a.

Komisija je predložila uvođenje, unutar javnih financija EU, novih proračunskih instrumenata za potporu stabilnoj eurozoni i konvergenciji prema eurozoni. Ovaj novi višegodišnji financijski okvir predlaže dva nova instrumenta:

- novi program financijske i tehničke potpore svim državama članicama za provedbu prioritetnih reformi, s ukupnim proračunom u iznosu od 25 milijardi eura. Mehanizam konvergencije također će pružiti posebnu potporu državama koje se pripremaju za usvajanje zajedničke valute;

- sustav stabilizacije ulaganja koji će djelovati kroz zajmove zaostalog unazad zajamčene proračunom EU s gornjim ograničenjem od 30 milijardi eura, koji će se kombinirati s financijskom pomoći državama članicama za pokriće kamata , Zajmovi će pružiti dodatnu financijsku potporu u vrijeme kad su javne financije pod pritiskom i moraju se održavati prioritetna ulaganja.

Komisija predlaže financiranje novih prioriteta utvrđenih kombinacijom novih resursa, za oko 80%, te preraspodjelom i uštedama za oko 20%; Komisija također predlaže da se ažurira i pojednostavi trenutni cjelokupni sustav vlastitih sredstava i da se raznoliki izvori prihoda iz proračuna i uvede košarica novih vlastitih sredstava povezanih s političkim prioritetima.

O tome će odlučiti Vijeće koje će jednoglasno, uz odobrenje Europskog parlamenta, donijeti odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a; od temeljne je važnosti ubrzanje pregovora o usvajanju proračuna koji su, za prethodnu godinu, zahtijevali više vremena slijedom čega je došlo do kašnjenja u pokretanju glavnih planova troška odnosno odgode projekata koji su mogli pridonijeti ekonomskom poboljšanju.

Bilo bi dakle prikladno dati prioritet pregovorima i postići dogovor prije izbora za europski Parlament (svibanj 2019)

Više info na izvoru: OVDJE