Europska komisija i Visoki predstavnik jučer su donijeli Zajedničku komunikaciju i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. te ukazali na prioritete i predstavili daljnje korake u tom području. Predstavili su i zajednički prijedlog Vijeću da se odluke o pitanjima iz Akcijskog plana donose kvalificiranom većinom. S obzirom na stratešku važnost tog plana prijedlogom se želi potaknuti brže i učinkovitije donošenje odluka o pitanjima ljudskih prava i demokracije.

Geopolitičke promjene, tranzicija u digitalno doba, uništavanje okoliša i klimatske promjene donose velike izazove, no i prilike za pozitivne promjene i postizanje uključivijih i demokratskijih društava. U današnjem se prijedlogu navode koraci koje će EU i države članice poduzeti kako bi se prilagodile tim novim okolnostima i djelovale zajednički, u skladu s temeljnim vrijednostima EU-a.

Visoki predstavnik / potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Krizne situacije, poput pandemije koronavirusa koju sada proživljavamo, posebno su problematične za učinkovito ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava te stavljaju na kušnju funkcioniranje naših demokratskih društava. Ovo je prilika da se Europa zauzme za svoje vrijednosti i interese. S tim se izazovima moramo suočiti hrabro i ambiciozno. Danas stoga predstavljamo ambiciozan plan za brže i učinkovitije korištenje resursa radi zaštite ljudskih prava i demokracije u cijelom svijetu.

U novom Akcijskom planu, koji se nadovezuje na postignuća prethodnih takvih planova, navedeni su prioriteti i ključne mjere za sljedećih pet godina, a spominje se i obveza EU-a da pojača svoju ulogu u promicanju i obrani ljudskih prava i demokracije u okviru svojeg vanjskog djelovanja. U njemu je navedeno pet područja djelovanja:

• zaštita i jačanje pojedinaca
• izgradnja otpornih, uključivih i demokratskih društava
• promicanje globalnog sustava za ljudska prava i demokraciju
• iskorištavanje mogućnosti i rješavanje problema koje donose nove tehnologije
• ostvarivanje rezultata zajedničkim radom.

Tih će pet područja djelovanja biti temelj za utvrđivanje operativnih mjera na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini, pri čemu će se uzeti u obzir lokalne okolnosti i posebnosti. Da bi to ostvario, EU će iskoristiti širok raspon politika i alata koje ima na raspolaganju za promicanje i obranu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.

Brže djelovanje

Uz Komunikaciju i novi Akcijski plan od strateške važnosti predstavljen je i zajednički prijedlog Vijeću, čiji je cilj je potaknuti brže i učinkovitije donošenje odluka. Ako se postigne dogovor, Europsko vijeće jednoglasno će donijeti Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju, politiku koja je u strateškom interesu EU-a. To znači da bi Vijeće u budućnosti moglo odlučivati kvalificiranom većinom o pitanjima obuhvaćenima tim novim planom, što bi bio korak prema strateški promišljenijem i odlučnijem EU-u.

Sljedeći koraci

Zajednička komunikacija, Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. i priloženi Zajednički prijedlog proslijedit će se Vijeću i Europskom parlamentu. Vijeće potom treba predložiti Europskom vijeću da donese Akcijski plan kao politiku EU-a od strateškog interesa.

Kontekst

Iako je došlo do velikog napretka, treba se zaustaviti otpor prema univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava te nazadovanje demokracije. Osim toga, sve su prisutnije nove tehnologije koje s jedne strane nude mogućnosti, a s druge skrivaju prijetnje. Primjerice, digitalne tehnologije mogu pomoći u postizanju napretka u području ljudskih prava i demokracije, no zlouporaba novih tehnologija skriva i opasnost od pojačanog praćenja, kontrole i represije, a na zaštitu ljudskih prava utječu i globalni ekološki izazovi.

Ne posustajemo u obrani ljudskih prava i demokracije. EU je 2012. donio Strateški okvir za ljudska prava i demokraciju, u kojem su navedena načela, ciljevi i prioriteti za poboljšanje učinkovitosti i dosljednosti politike EU-a u tim područjima. Radi provedbe tog okvira EU je 2012. i 2015. donio dva akcijska plana.

Od donošenja Strateškog okvira EU-a za ljudska prava i demokraciju 2012., prvih dvaju akcijskih planova EU-a za ljudska prava i demokraciju (2012. – 2014. i 2015. – 2019.), imenovanja prvog posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava 2012. i zaključaka Vijeća o demokraciji iz 2019., EU je u trećim zemljama i suradnji s njima koordiniraniji, aktivniji, vidljiviji i učinkovitiji te se jače angažira na multilateralnoj razini.

Više info: OVDJE