U ovim trenucima Europska komisija pod vodstvom Jean Claudea Junckera privodi svoj mandat polako kraju, u očekivanju početka rada Komisije na čelu s novoizabranom predsjednicom Ursulom von der Leyen.

Ovo je trenutak kada se osvrćemo na postignuća u prethodnom petogodišnjem mandatu: Što se postiglo? U kojem smo području najviše napredovali, gdje smo mogli više?

Europska unija danas, iako i dalje suočena s velikim izazovima, u bitno je boljoj poziciji nego što je bila 2014. godine kada je bila suočena s nizom kriza – od gospodarskih, financijskih, migracijskih i sigurnosnih – i to velikim dijelom zahvaljujući odlučnom odgovoru Komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera.

Europa je izašla iz gospodarske i financijske krize koja je tada zahvatila svijet i dovela do najgore recesije u šezdesetogodišnjoj povijesti Europske unije, a Komisija je prošli tjedan predvidjela rast BDP-a Europske unije za 1,4 % u 2019., 2020. i 2021.

Zaposlenost u EU-u rekordno je visoka, a nezaposlenost je najniža od početka stoljeća. Otvaranje novih radnih mjesta diljem EU-a pokazalo je iznenađujuću otpornost. Dijelom je razlog u tome što je obično potrebno određeno vrijeme da gospodarska kretanja počnu utjecati na radna mjesta, ali i u pomaku u zapošljavanju prema uslužnim sektorima. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u EU-u ove godine pasti na 6,3 % te da će se 2020. i 2021. stabilizirati na 6,2 %. Plan ulaganja za Europu, poznat i kao Junckerov plan, svakako je imao veliki utjecaj na ta postignuća.

Postignuti rezultati stvaraju pozitivno gospodarsko ozračje svakoj državi članici pa tako i Hrvatskoj, za koju je predviđen rast BDP-a za 2,9% u 2019. godini, što će neposredno pozitivno utjecati i na standard građana.

S druge strane, dok se u području trgovine neke zemlje okreću protekcionizmu, Europska unija sklapa sporazume. Do sada ih je sklopila s 72 zemlje, kao što su sporazumi s Kanadom (CETA), Japanom i trenutno aktualnim MERCOSUR-om, a niz će se nastaviti. No, iako gospodarstvo Unije čini čak 40 % svjetskog BDP-a, njezin bi utjecaj u svijetu mogao i trebao biti veći.

Ali vratimo se malo na pogodnosti koji građani Europske unije osjećaju konkretno u svakodnevnom životu zahvaljujući, između ostalog, i rada Europske komisije, kao što su recimo pogodnosti od Jedinstvenog digitalnog tržišta, naknade za roaming, koju više nitko ne spominje, kao da je nikad nije ni bilo. Ukinuto je geoblokiranje, ubrzano se radi na razvoju 5G tehnologija, Galileo satelitski navigacijski sustav je u punom pogonu, a od WiFi4EU inicijative, besplatnom pristupu internetu na javnim mjestima, korist je imalo više od 300-njak općina i gradova u Hrvatskoj.

Međutim, Europska unija nije začahurena zajednica, već globalni partner koji zemljama u razvoju osigurava više od 60 % međunarodne razvojne pomoći. Dopustite da naglasim još jedanput: više od 60% cijele međunarodne razvojne pomoći! Svake godine više od 10 milijardi eura odlazi za razvojne projekte u poljoprivredi, obrazovanju, zdravstvu itd. Jer smo odgovorna zajednica, jer smo solidarna zajednica, zato što smo svjesni da je naša stabilnost vezana za njihovu, ali i zato što nam je stalo, kao društvo - to su potvrdile zadnje Eurobarometrovepretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici statistike:

• Gotovo devet od 10 građana EU-a kaže da je razvojna suradnja važna za podršku ljudima u zemljama u razvoju, što potvrđuje trend primijećen posljednjih godina i što razvojnu suradnju čini jednom od pozitivno shvaćenih politika EU.
• Tri od četiri Europljana slažu se da bi EU trebala ojačati partnerstvo s Afrikom i povećati financijska ulaganja kako bi stvorila radna mjesta i osigurala održivi razvoj na oba kontinenta. Osim toga, europski građani podržavaju napore EU-a u jačanju privatnih ulaganja u razvojnu suradnju: tri od četiri Europljana smatraju da privatni sektor ima veću ulogu u međunarodnom razvoju.
• Više od sedam od 10 građana EU-a kaže da je financijska pomoć učinkovit način za rješavanje ilegalnih migracija, a jednako se velik dio njih slaže da pružanje financijske pomoći zemljama u razvoju pomaže u smanjenju nejednakosti u tim zemljama. Isti broj Europljana smatra da je pružanje financijske pomoći zemljama u razvoju učinkovit način za jačanje utjecaja EU-a u cijelom svijetu.

Nije sve bilo pozitivno i sam predsjednik Juncker je izrazio žaljenje što nije uspio ostvariti sve što je zamislio,  pogotovo u području migracije, dok Brexit vidi kao najteži i razočaravajući trenutak u njegovu mandatu, koji, nažalost, još uvijek traje.

Međutim, prepreke su tu da se svladaju, a Europska komisija pod vodstvom novoizabrane predsjednice von der Leyen već ima jasnu viziju i ambiciozne prioritete, poglavito u području okoliša i digitalizacije.

U iščekivanju početka rada nove Komisije, ovaj ured i ostale europske institucije zajedno s hrvatskim partnerima užurbano se priprema za početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj