Komisija danas predlaže pragmatičan, moderan i dugoročan proračun za razdoblje od 2021. do 2027. U prijedlogu Komisije proračun Unije usklađen je s našim političkim prioritetima, iznesenima u pozitivnom programu koji je predsjednik Jean-Claude Juncker utvrdio u svojem Govoru o stanju Unije 14. rujna 2016. i koji su čelnici 27 država članica EU-a usuglasili u Bratislavi 16. rujna 2016. i u Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. Riječ je proračunu za Europu koja štiti, osnažuje i brani, što će se postići stavljanjem naglaska na područja u kojima Unija može ostvariti najbolje rezultate.

Njime se odgovara na postojeće okolnosti, u kojima se očekuje da Europa igra veću ulogu u pružanju sigurnosti i stabilnosti u nestabilnom svijetu te će zbog Brexita nastati znatan manjak u našem proračunu. U današnjem prijedlogu odgovori na dva izazova uključuju ravnomjerno smanjenje rashoda i uvođenjem novih sredstava. Iznos financijskih sredstava za nove i glavne prioritete Unije održat će se na istoj razini ili povećati, zbog čega se podrazumijevaju smanjenja u drugim područjima. Ulozi su visoki, stoga je vrijeme za odgovorno djelovanje. Zbog toga je današnji prijedlog proračuna i usmjeren na rezultate i realan.

U prijedlogu Komisije proračun Unije usklađen je s našim političkim prioritetima, iznesenima u pozitivnom programu koji je predsjednik Jean-Claude Juncker utvrdio u svojem Govoru o stanju Unije 14. rujna 2016. i koji su čelnici 27 država članica EU-a usuglasili u Bratislavi 16. rujna 2016. i u Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. Riječ je proračunu za Europu koja štiti, osnažuje i brani, što će se postići stavljanjem naglaska na područja u kojima Unija može ostvariti najbolje rezultate.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: Ovo je važan trenutak za našu Uniju. Novi proračun prilika je da oblikujemo svoju budućnost kao nova, ambiciozna Unija s 27 država članica koje povezuje solidarnost. U današnjem prijedlogu iznijeli smo pragmatičan plan za postizanje boljih rezultata s manje sredstava. Zahvaljujući povoljnoj gospodarskoj situaciji pritisak je manji, no u nekim područjima ipak moramo ostvariti uštede. S pomoću prvog mehanizma vladavine prava u povijesti osigurat ćemo dobro financijsko upravljanje. Time pokazujemo da odgovorno upravljamo novcem poreznih obveznika. Sada su na potezu Parlament i Vijeće i smatram da bismo trebali nastojati postići dogovor prije izbora za Europski parlament sljedeće godine.

Povjerenik Günther H. Oettinger, nadležan za proračun i ljudske resurse, izjavio je: Ovaj prijedlog proračuna donosi istinsku dodanu vrijednost EU-a. Ulažemo veća sredstva u područja u kojima pojedinačne države članice ne mogu samostalno djelovati ili u kojima je zajedničko djelovanje učinkovitije, primjerice u područja istraživanja, migracija, kontrole granica ili obrane. Uz to, nastavljamo financirati tradicionalne, ali modernizirane politike (primjerice zajedničku poljoprivrednu i kohezijsku politiku) jer svi imamo koristi od visokih standarda naših poljoprivrednih proizvoda i gospodarskog razvoja regija.

1. Proračun usmjeren na rezultate: usklađivanje ambicioznih ciljeva i sredstava

Europska unija s 27 država članica odredila je svoje političke prioritete i sada su joj potrebna sredstva za njihovo ostvarenje.

Općenito gledajući, Komisija za razdoblje od 2021. do 2027. predlaže dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi EUR u obvezama (izraženo u cijenama iz 2018., što odgovara 1,11 % bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND) (vidjeti Prilog 2., općeniti informativni članak). Taj iznos obveza podrazumijeva 1105 milijardi EUR (ili 1,08 % BND-a) u plaćanjima (izraženo u cijenama iz 2018.). U navedenim iznosima u obzir je uzeto uključivanje u proračun Europskog razvojnog fonda, odnosno glavnog instrumenta EU-a za financiranje razvojne suradnje sa zemljama u Africi, na Karibima i u Pacifiku, koji se temelji na međuvladinom sporazumu. Ako se uzme u obzir inflacija, to je usporedivo s veličinom tekućeg proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. (uključujući Europski fond za razvoj).

Kako bi se financirali novi i hitni prioriteti, bit će potrebno povećati postojeće iznose financiranja. Neodgodiva ulaganja u područja kao što su istraživanje i inovacije, mladi, digitalno gospodarstvo, upravljanje granicama, sigurnost i obrana pridonijet će blagostanju, održivosti i sigurnosti u budućnosti. Na primjer, proračunska sredstva za Erasmus+ i Europske snage solidarnosti udvostručit će se.

Komisija je istodobno kritički preispitala u kojim je područjima moguće ostvariti uštede i povećati učinkovitost. Kako bi se u obzir uzele nove okolnosti u Uniji s 27 država članica, Komisija predlaže umjereno smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku, za otprilike 5 % po politici. Te politike će se modernizirati kako bi se osiguralo postizanje ciljeva s manje sredstava i njihova usklađenost s novim prioritetima. Primjerice, kohezijska politika imat će sve veću ulogu u podupiranju strukturnih reformi i dugoročne integracije migranata.

Posljedica tih izmjena bit će ponovno uravnoteženje proračuna i stavljanje većeg naglaska na područja u kojima proračun EU-a može imati najveći učinak.

2. Moderan, jednostavan i fleksibilan proračun

Proračun EU-a je skroman u usporedbi s veličinom europskog gospodarstva i nacionalnih proračuna. Usprkos tome može zaista utjecati na živote građana i poduzeća uz uvjet da se ulaže u područja u kojima Unija može imati veći učinak od javnih rashoda na nacionalnoj razini i u kojima može osigurati stvarnu europsku dodanu vrijednost. Primjeri toga bili bi najsuvremeniji istraživački programi koji okupljaju najbolje istraživače iz cijele Europe, velike infrastrukture ili projekti za digitalnu transformaciju ili opremanje Unije za obranu i zaštitu njezinih građana u svijetu koji se ubrzano mijenja i u kojem brojna goruća pitanja nadilaze nacionalne granice. To je neophodno u današnjem svijetu koji se brzo mijenja i u kojem se Europa suočava s demografskim izazovima, nestabilnošću u njezinu susjedstvu i mnogim drugim gorućim pitanjima koja nadilaze nacionalne granice.

Komisija stoga predlaže moderan, jednostavan i fleksibilan proračun:

moderan: nova Unija s 27 država članica treba nov i moderan proračun koji pokazuje da je Europa nešto naučila iz prošlih iskustava. To podrazumijeva dodatno smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i upravljačka tijela jer će se pravila uskladiti na temelju jedinstvenog skupa pravila te će se utvrditi jasniji ciljevi i staviti veći naglasak na rezultate. Na taj način će se olakšati praćenje i mjerenje rezultata i prema potrebi unošenje izmjena.

jednostavan: struktura proračuna bit će jasnija i usklađenija s Unijinim prioritetima. Trenutačno su financijska sredstva raspodijeljena među prevelikim brojem programa i instrumenata u okviru proračuna i izvan njega. Komisija stoga predlaže da se broj programa smanji za više od trećinu (s postojećih 58 na budućih 37), primjerice tako da se rascjepkani izvori financiranja povežu u nove integrirane programe i da se korjenito pojednostavni primjena financijskih instrumenata, među ostalim u okviru fonda InvestEU.

fleksibilan: nedavni izazovi, posebice migracijska i izbjeglička kriza u 2015., jasno su pokazali manjak fleksibilnosti u postojećem proračunu EU-a, što ometa brzu i učinkovitu reakciju. U prijedlogu Komisije predlaže se veća fleksibilnost unutar programa i među njima, jačanje instrumenata za upravljanje krizama i uvođenje nove „pričuve Unije” za reagiranje na nepredviđene događaje i hitne situacije u područjima poput sigurnosti i migracija.

3. Proračun EU-a i vladavina prava: dobro financijsko upravljanje

Važan novitet u prijedlogu proračuna jača je povezanost financijskih sredstava EU-a i vladavine prava. Poštovanje vladavine prava bitan je preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima EU-a. Komisija zato predlaže novi mehanizam zaštite proračuna EU-a od financijskih rizika povezanih s općim nedostacima u pogledu vladavine prava u državama članicama. Novi predloženi instrumenti omogućit će Uniji da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava. Takvu odluku predložila bi Komisija, a donijelo bi je Vijeće glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom.

4. Proračun EU-a za snažnu i stabilnu ekonomsku i monetarnu uniju

Stabilno europodručje preduvjet je za zapošljavanje, rast, ulaganja i socijalnu pravednost u cijeloj Uniji. Komisija je u prosincu 2017. u okviru plana za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije predložila mogući način izrade novih proračunskih instrumenata u okviru javnih financija EU-a u cilju podupiranja stabilnog europodručja i konvergencije prema članstvu u europodručju. U novom višegodišnjem financijskom okviru predložena su dva nova instrumenta:

– novi Program potpore reformama, s ukupnim proračunom od 25 milijardi EUR, u okviru kojeg će se svim državama članicama pružati financijska i tehnička pomoć u provedbi prioritetnih reformi, a posebno u kontekstu europskog semestra. Osim toga, u okviru instrumenta za konvergenciju državama članicama izvan europodručja pružit će se posebna potpora za uvođenje zajedničke valute.

– europska funkcija stabilizacije ulaganja, s pomoću koje će se zadržati razina ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova. Ona će se u početku sastojati od kombinacije naizmjeničnih zajmova u iznosu do 30 milijardi EUR iz proračuna EU-a i financijske potpore državama članicama za pokriće rashoda za kamate. Zajmovima će se osigurati dodatna financijska potpora u razdobljima kada javne financije budu preopterećene, a prioritetna ulaganja bude nužno zadržati.

5. Moderni izvori financiranja za proračun EU-a

Za nove prioritete potrebna su nova ulaganja. Zbog toga Komisija predlaže da se oni financiraju kombinacijom novih sredstava (otprilike 80 %), preraspodjela i ušteda (otprilike 20 %).

Oslanjajući se na preporuke skupine na visokoj razini o budućem financiranju EU-a Komisija predlaže modernizaciju i pojednostavnjenje postojećeg općeg sustava vlastitih sredstava i diversifikaciju izvora proračunskih prihoda.

Novi izvori financiranja dugoročnog proračuna

Komisija predlaže pojednostavnjenje postojećeg sustava vlastitih sredstava na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) i uvođenje nekoliko novih vrsta vlastitih sredstva koji su povezani s političkim prioritetima.

Predložene nove vrste vlastitih sredstava obuhvaćaju:

– 20 % prihoda iz sustava trgovanja emisijama

– stopu od 3 % koja se primjenjuje na konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (koja će se uvesti postupno nakon donošenja potrebnog zakonodavstva)

– nacionalni doprinos koji će se obračunavati na osnovi količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici (0,80 EUR po kilogramu).

Ta nova vlastita sredstva činit će približno 12 % ukupnog proračuna EU-a, što podrazumijeva do 22 milijardi EUR godišnje za financiranje novih prioriteta.

Rabati

Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a prilika je da se izmijeni složeni sustav rabata, pa čak i „rabata na rabate”. Komisija predlaže ukidanje svih rabata i smanjenje iznosa koje države članice zadržavaju pri prikupljanju „vlastitih sredstava” (kao što su carinski prihodi) za proračun EU-a s 20 % na 10 %. Zahvaljujući objema mjerama proračun EU-a bit će pravedniji.

– Kako bi se izbjeglo naglo i drastično povećanje doprinosa za neke države članice, Komisija predlaže postupno ukidanje postojećih rabata u razdoblju od pet godina.

Što slijedi?

Na temelju današnjih prijedloga Komisija će u narednim tjednima predstaviti detaljne prijedloge budućih financijskih programa u svakom od tih područja (vidjeti u Prilog 1.).

Odluku o budućem dugoročnom proračunu EU-a zatim će jednoglasno donijeti Vijeće uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. Ne smijemo gubiti vrijeme. Pregovori o postojećem dugoročnom proračunu EU-a trajali su predugo. Zbog toga se kasnilo s uvođenjem ključnih financijskih programa i odgođeni su projekti sa stvarnim potencijalom za poticanje gospodarskog oporavka.

Stoga bi pregovori trebali biti glavni prioritet, a dogovor bi se trebao postići prije izbora za Europski parlament i sastanka na vrhu u Sibiu 9. svibnja 2019. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći da se dogovor što brže postigne.

Više pročitajte: OVDJE