Utorak, 11. svibnja 2021. - Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Hrvatski sabor organizirali su tematski skup Konferencija o budućnosti Europe – vizija Hrvatske na kojem su predstavljeni uspješni hrvatski projekti iz područja digitalne tehnologije te održane rasprave o razvoju snažnijeg i pravednijeg gospodarstva, zelene transformacije i obrazovanja, uz uključenje iz 10 hrvatskih sveučilišnih gradova. 

Konferenciju u Hrvatskom saboru otvorili su predsjednik Gordan Jandroković, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.  Predsjednik Jandroković istaknuo je kako ovakvim događanjima Sabor želi ukazati na teme koje trebaju biti u fokusu Hrvatske, poput digitalne i zelene transformacije. „Rasprave o ustašama i partizanima su iza nas, pred nama su rasprave o robotima, umjetnoj inteligenciji. To je poruka i našim mladima: razmišljajmo o budućnosti“, istaknuo je Jandroković. Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler rekao je kako se Europa i svijet mijenjaju brže nego ikada. „Imamo odgovornost pripremiti Europu za novo vrijeme... Europa pripada svima nama, svim generacijama u svakom dijelu Hrvatske, svakom dijelu našeg kontinenta. Naša je sudbina u našim rukama, izborimo Europu koju zaslužujemo“, pozvao je Ressler. Potpredsjednica Europske komisije i supredsjedateljica procesa Konferencije o budućnosti Europe Dubravka Šuica podsjetila je da je u nedjelju u Strasbourgu službeno održana inauguracija ovog „povijesnog projekta deliberativne demokracije u čijem su središtu građani“. Istaknula je kako se Konferencija temelji na principu 3P -platformi koja je digitalna i višejezična, panelima koji će se organizirati na razini EU-a, te na plenarnoj skupštini. „Ova Konferencija je pokušaj približavanja građanima... Neka se vaš glasi čuje. Budućnost je u vašim rukama!“, rekla je Šuica.  

Ovu je poruku građanima uputila i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić istaknuvši također da tijekom Konferencije o budućnosti Europe široka javnost zapravo ima priliku odlučiti kako bi se Europska unija trebala razvijati i što bi trebali biti njezini prioriteti. O važnosti Konferencije, ali i o trenutačnom okolnostima i izazovima s kojima su suočene države članice EU-a govorili su i eurozastupnici Sunčana Glavak, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Tonino Picula i Valter Flego.

Zastupnica Sunčana Glavak je podsjetila na poruku jednog od utemeljitelja europskog projekta, Jeana Moneta kako je Europa iskovana u krizama, te da će biti zbroj rješenja prihvaćenih u tim krizama.  Valter Flego se također osvrnuo na trenutačnu krizu i probleme te je poručio da bi upravo prijedlozi koji će doći putem Konferencije o budućnosti Europe trebali omogućiti da EU postane snažnija i otpornija. Zastupnik Tomislav Sokol je govorio o pozitivnim učincima EU članstva na Hrvatsku pa je u tom kontekstu spomenuo i zajedničku nabavu cjepiva protiv koronavirusa bez koje bi male države poput Hrvatske zasigurno bile u puno lošijem položaju i na samom začelju, iza snažnijih i bogatijih članica. Tonino Picula istaknuo je kako je na vladama država članica, pa tako i u onoj u Hrvatskoj, generacijska odgovornost za iskorištavanje značajnih sredstava koja su na raspolaganju kroz paket oporavka, ali i novi dugoročni proračun EU-a. Kazao je kako demokracija nije statična te da se kao zastupnik građana u EP-u raduje raspravama i odlukama koje će se donijeti u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. Zastupnica Željana Zovko istaknula je kako je proces rasprava na Konferenciji prilika za zajednički rad te da će glasovi građana biti presudni u usmjeravanju buduće Europe u čijem je središtu zajednica. Upozorila je također da je potrebno vratiti povjerenje građana u institucije i kako Unija mora biti jaka i snažna u područjima u kojima evidentno države mogu više postići zajedničkim djelovanjem nego pojedinačno.

Na događanju u Saboru sudjelovali su i zastupnici, predstavnici civilnog društva i poduzetnici. Uz predstavljanje uspješnih EU projekata realiziranih u Hrvatskoj iz područja tehnologije, umjetne inteligencije i digitalizacije, videovezom održana je i rasprava iz 10 hrvatskih sveučilišnih gradova: Dubrovnika, Osijeka, Pule, Rijeke, Čakovca, Varaždina, Splita, Zadra, Zagreba, Slavonskog Broda. Vodeći ljudi sveučilišta i predstavnici studentica i studenata osvrnuli su se na pitanja održivog turizma, budućnosti IT industrije, obrazovanja, kulture, medija, poduzetništva, rada i digitalnih  nomada, Sredozemlja i migracija, javnog zdravlja te zelene poljoprivrede.

Sveučilišta koja su sudjelovala u raspravi:

Dubrovnik: Budućnost održivog turizma i mladi - Nebojša Stojčić, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku i predstavnica studenata Helena Obuljen

Osijek: Budućnost IT industrije i mladi - Vlado Guberac, rektor Sveučilišta u Osijeku i predstavnica studenata Valentina Gotal                               

Pula: Budućnost obrazovanja i mladi - Mirjana Radetić-Paić, prorektorica Sveučilišta u Puli i predstavnica studenata Valentina Gotal

Rijeka: Budućnost kulture i mladi - Snježana Prijić-Samardžija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i predstavnica studenata Sara Sušanj               

Čakovec: Budućnost medija u društvu i mladi - Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever i predstavnica studenata Danijela Sunara-Jozek

Varaždin: Budućnost poduzetništva i mladi - Damir Vusić, prorektor Sveučilišnog centra Varaždin, Sveučilište Sjever i predstavnica studenata Tanja Herceg

Split: Budućnost rada, digitalni nomadi i mladi - Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu i predstavnica studenata Anita Suton

Zadar: Budućnost Mediterana, migracije i mladi - Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru u razgovoru s predstavnicom studenata Sara Andrijić

Zagreb: Budućnost javnog zdravlja i mladi - Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i predstavnica studenata Katarina Babić

Slavonski Brod: (Tech) budućnost zelene poljoprivrede i mladi - Krunoslav Mirosavljević, porektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu i predstavnica studenata Barbara Čuljak               

Pogledajte snimku Konferencije o budućnosti Europe - vizije za Hrvatsku na YouTube kanalu i Facebook stranici Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Više informacija

Cilj Konferencije o budućnosti Europe je omogućiti građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma  na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani će moći sudjelovati i u radu plenarne skupštine u kojoj je za njih rezervirano 108 mjesta. Jednaki broj namijenjen je predstavnicima nacionalnih parlamenata, te eurozastupnicima. U radu plenarne skupštine sudjelovat će još 54 predstavnika Vijeća (dva mjesta za svaku državu članicu), tri člana Europske komisije, te predstavnici Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva. Inauguracija Konferencije o budućnosti Europe održana je u nedjelju, 9. svibnja, na Dan Europe u Europskom parlamentu u Strasbourgu.