Komisija je donijela prijedlog djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE) kako bi se državama članicama i regijama omogućilo da pruže hitnu potporu ljudima koji bježe od ruske invazije na Ukrajinu. Prijedlogom CARE omogućuje se potrebna fleksibilnost u provođenju pravila kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. radi brze preraspodjele dostupnih sredstava za hitnu potporu. Osim toga, 10 milijardi EUR iz omotnice inicijative Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja („REACT-EU”) za 2022. također se mogu koristiti za te nove potrebe u okviru općeg cilja oporavka nakon pandemije.

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: EU izražava solidarnost s Ukrajinom protiv brutalne invazije Ruske Federacije. Današnjim će se prijedlozima olakšati i ubrzati mobilizacija kohezijskih fondova kako bi se pomoglo ljudima koji bježe od rata u Ukrajini i podržale države članice i najizloženije regije koje ih primaju. Osim toga, izvanredna mjera stopostotnog sufinanciranja koja se primjenjuje kao odgovor na pandemiju produljit će se za godinu dana, stoga pozivam Europski parlament i Vijeće da brzo razmotre ovaj prijedlog kako bi države članice i regije mogle što prije iskoristiti te nove mogućnosti.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: Današnjim prijedlogom EU će osigurati hitnu potporu za one koji bježe iz Ukrajine. Države članice moći će se koristiti sredstvima iz kohezijskih fondova za potporu izbjeglicama u traženju posla, početku ili nastavku obrazovanja te za pristup skrbi za djecu. Mogu dobiti i potporu za savjetovanje, osposobljavanje i psihološku pomoć. Financiranje iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije također će biti ključno za pružanje prijeko potrebne hrane i osnovne materijalne pomoći.

Primjeri hitne potpore

Prijedlogom CARE će se državama članicama pomoći u osiguravanju hitne potpore za osnovne potrebe ljudi u bijegu od ruske invazije na Ukrajinu. Među njima su pristup uslugama kao što su privremeni smještaj, opskrba hranom i vodom ili zdravstvena skrb. On može pridonijeti i povećanju kapaciteta država članica za brigu o izbjeglicama, npr. potporom za dodatnu infrastrukturu ili potrebno osoblje. Osim toga, države članice mogu iskoristiti ta sredstva za razvoj prilagođenih rješenja za dugoročnu integraciju osoba migrantskog podrijetla ulaganjima u stanovanje, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, socijalnu uključenost i skrb ili druge socijalne usluge. Potporom u okviru kohezijske politike dopunit će se potpora iz Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i drugih izvora financiranja. Komisija danas predlaže i produljenje razdoblja izvršenja sredstava koja su državama članicama dostupna iz fondova u području unutarnjih poslova za razdoblje 2014. – 2020., čime bi se mobilizirala dodatna potpora od oko 420 milijuna EUR.

Izvanredan instrument za izvanredne okolnosti

Prijedlogom se uvode četiri glavne izmjene pravila kohezijske politike kako bi se maksimalno ubrzala i pojednostavnila pomoć država članica ljudima koji bježe iz Ukrajine te ujedno nastavila pružati potpora oporavku regija:

• Kako bi se ublažio pritisak na nacionalne proračune, osobito s obzirom na posljedice pandemije bolesti COVID-19, mogućnost stopostotnog sufinanciranja sredstvima kohezijske politike EU-a za razdoblje 2014. – 2020. produljit će se na obračunsku godinu 2021. – 2022.;
• Države članice i regije moći će iskoristiti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) ili Europskog socijalnog fonda (ESF) za sve vrste mjera za potporu ljudima koji bježe iz Ukrajine. Zahvaljujući toj fleksibilnosti iz bilo kojeg od tih fondova moći će se financirati projekti čak i ako bi se inače financirali sredstvima iz drugog fonda;
• Države članice koje troše sredstva na mjere za pomoć ljudima koji bježe iz Ukrajine moći će retroaktivno zatražiti potporu EU-a, i to od datuma početka ruske invazije (24. veljače 2022.).
• Pojednostavnit će se izvješćivanje i donošenje obavijesti o programu.

Sljedeći koraci

Predložene izmjene Uredbe o zajedničkim odredbamapretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciHR••• i Uredbe o Fondu europske pomoći za najpotrebitijepretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciHR••• moraju donijeti Europski parlament i Vijeće.

Kontekst

Od početka krize u Ukrajini 2014. EU i njegove države članice toj su zemlji pomogli s više od milijardu EUR humanitarne pomoći i pomoći za rani oporavak. Nakon što je Ruska Federacija pokrenula invaziju na Ukrajinu, ta se potpora ukrajinskom narodu povećala. Jačanjem humanitarne pomoći te pružanjem financijske i operativne potpore državama članicama i Moldovi, EU i njegove države članice pružaju sigurno utočište ljudima koji bježe od rata u Ukrajini. EU je brzo i odlučno reagirao na rusku invaziju donošenjem sankcija koje će imati velike i ozbiljne posljedice za Rusiju.

Današnjim prijedlogom osigurava se dodatna fleksibilnost u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020., uzimajući u obzir hitnost rješavanja migracijskih izazova koji su posljedica ruske vojne invazije.

REACT-EU pruža pomoć u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te priprema zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva. Financira se u okviru instrumenta NextGenerationEUpretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciHR•••, a države članice mogu ga iskoristiti i za povećanje dodjele sredstava za programe koji se podupiru iz FEAD-a.

Znatan dio od 10 milijardi EUR iz inicijative REACT-EU za 2022. na raspolaganju je državama članicama za potporu projektima za pomoć ljudima koji bježe iz Ukrajine u skladu s općim ciljem oporavka nakon pandemije, i to bez potrebe za izmjenom zakonodavstva. Na sredstva inicijative REACT-EU već se primjenjuje niz fleksibilnosti koje se sad predlažu za kohezijsku politiku za razdoblje 2014. – 2020.

Više info: OVDJE